Vakcina se često doživljava kao sveti gral koji će okončati pandemiju. Ali u izvještaju istraživača koje okuplja Kraljevsko društvo (Royal Society) navode da moramo biti "realni" u vezi s tim šta vakcina može postići i kada.

Naučnici širom svijeta razvijaju više od 200 vakcina za zaštitu od virusa.

- Vakcina pruža veliku nadu u potencijalni završetak pandemije, ali znamo da je historija razvoja vakcine puna neuspjeha - rekla je doktorica Fiona Culley iz Nacionalnog instituta za srce i pluća na Kraljevskog koledža u Londonu.

Postoji optimizam da će neki ljudi možda primiti vakcinu ove godine, a masovna vakcinacija početi početkom sljedeće godine. Međutim, izvještaj Kraljevskog društva upozorava da će to biti dug proces.

- Čak i kada vakcina bude dostupna, ne znači da će u roku od mjesec dana svi biti vakcinsani, govorimo o šest mjeseci, devet mjeseci ili godinu - rekao je profesor Nilay Shah, šef hemijskog inženjerstva Kraljevskog koledža u Londonu.

- Nema govora o tome da će se život odjednom u martu vratiti u normalu.

Istraživači upozoravaju da će trebati još vremena da se dobiju odgovori u vezi s pitanjem dugoročnog imuniteta, te da još ne znamo trebaju li se ljudi vakcinisati svakih nekoliko godina ili će jedna doza biti dovoljna. Komentirajući izvještaj doktor Andrew Preston sa Univerziteta u Bathu rekao je:

- Jasno je da je vakcina prikazana kao "srebreni metak" i na kraju će nam biti spas, ali možda neće biti automatski proces.

Rekao je da bi trebalo razgovarati o tome jesu li potrebni "pasoši o vakcinaciji" kako bi se osiguralo da su ljudi koji dolaze u zemlju vakcinisani.

Još je upozorio da se čini kako je oklijevanje ljudi da se vakcinišu sve veći problem.

- Ako grupe ljudi odbiju primiti vakcinu, prepuštamo li ih njima samima ili imamo obavezno vakcinisanje djece koja idu u škole ili za osoblje u domovima za njegu? Puno je teških pitanja.