Letjelica je nazvana prema kostima ljudskog pretka australopiteka starima oko 3.2 miliona godina koje su pronađene u Africi 1974. godine. Ostaci su ime dobili prema pjesmi Beatlesa "Lucy in the Sky with Diamonds". Misija, koja je poletjela na raketi Atlas V iz Cape Canaverala na Floridi, trebala bi trajati 12 godina.

Trojanci kruže oko Sunca u istoj orbiti u kojoj se kreće i Jupiter. Jupiterovi asteroidi zapravo se dijele u dvije skupine. U prvoj skupini, koja putuje ispred Jupitera, asteroidi su dobili imena po slavnim grčkim ratnicima, a u drugoj, koja putuje iza njega, dobili su imena po trojanskim herojima.

Oni su ostaci ranog Sunčevog sistema iz vremena kada su se formirali planeti. Jupiter je u tom procesu evolucije djelovao kao svojevrsni čistač i zaštitnik unutrašnjih planeta od bombardiranja asteroida jer ih je mnoge zarobio svojom gravitacijom. Pretpostavlja se da bi Trojanaca moglo biti podjednako puno kao asteroida u glavnom asteroidnom pojasu. Dvije grupe Trojanaca smještene su u dvije Lagrangeove tačke L4 i L5. U Lagrangeovim tačkama gravitacijske sile dvaju velikih tijela, Sunca i Jupitera te centrifugalna sila asteroida međusobno se balansiraju.

- Ondje ih drži zajednički gravitacijski učinak Jupitera i Sunca, pa ako tamo smjestite objekt rano u historiji Sunčevog sistema, on će zauvijek ostati stabilan u svojoj putanji - rekao je vođa misije Hal Levison s Jugozapadnog istraživačkog instituta u Teksasu.

- Ta su tijela zaista fosili materijala od kojih su se formirali planeti - dodao je.

Odatle ideja da se letjelica nazove Lucy po fosilu ljudskog pretka.

Trojanci do danas nisu dobro istraženi izbliza zbog svojih složenih putanja. Da bi stigla do njih, Lucy će tokom 12 godina misije morati slijediti složenu putanju. Prvo će napraviti dva proleta pored Zemlje koja će joj svojom gravitacijom dati ubrzanje te će je izbaciti na put prema vodećem roju asteroida. Na tom putovanju 2025. godine proletjet će pored netrojanskog asteroida nazvanog (52246) Donaldjohanson koji je nazvan po otkrivaču fosila Lucy.

Kada dostigne vodeći roj, ispitat će četiri trojanska asteroida, od kojih jedan ima vlastiti mjesec. Konačno će ponovno proletjeti pokraj Zemlje i zatim posjetiti par asteroida u pratećem roju 2033. godine. Nakon toga, ako sve bude u redu, pokretana solarnim pogonom, nastavit će letjeti naprijed-natrag između dva oblaka Trojanaca svakih šest godina dok god bude trajao njezin pogon.

Astronom i popularizator nauke Ante Radonić, nekadašnji voditelj Planetarija u Tehničkom muzeju u Zagrebu, kaže da će se Lucy od Sunca udaljavati nešto dalje od orbite Jupitera pa to će biti rekordno udaljavanje letjelice koja koristi fotonaponske ćelije, što znači da je ovisna o Suncu.

- I letjelica Juno, koja već više od pet godina kruži oko Jupitera, također koristi sunčeve ćelije. Lucy zato ima dva velika solarna panela, svaki u obliku kruga promjera šest metara, koji su u raketi u sklopljenom stanju. Oni će osigurati oko 500 watta električne energije u području asteroida Trojanaca - komentirao je za Index Radonić.

Istaknuo je da nikaad dosada niti jedna letjelica nije imala zadatak istraživati toliko nebeskih tijela, najmanje osam njih.

- Misija treba trajati 12 godina, no ukupno vrijeme opservacija trajat će svega 24 sata jer će pored tih tijela prolijetati jako brzo, sa najmanje 5 km/sek ali i do 9 km/sek. Zbog velike brzine nemoguće je zadržavati se u blizini asteroida jer bi za to trebale enormne količine goriva, daleko veće od mase letjelice - pojasnio je.

Lucy je opremljena s tri glavna naučna instrumenta. Jedan će mjeriti toplinu koja dolazi s asteroida, što bi trebalo omogućiti utvrđivanje njihovih površinskih svojstava, dok će drugi ispitivati svjetlost koja se odbija od njih kako bismo doznali od čega su sačinjeni. Treći instrument je kamera koja će snimati detaljne slike u boji.

Tokom svog putovanja Lucy će posjetiti sve tri glavne vrste trojanaca koje su definirane bojom i refleksivnošću površina. Tri različite vrste mogu ukazivati ​​na različite sastave ili pak na različita mjesta njihova nastanka. Ova otkrića trebala bi nam pomoći da shvatimo gdje su u Sunčevom sistemu nastali i kako su putovali dok su divovski planeti migrirali na svoja trenutna mjesta. Primjerice, istraživanja iz 2019. pokazala su da se Jupiter formirao na udaljenosti od Sunca koja je bila četiri puta veća od današnje te da je njegovo putovanje do sadašnje pozicije trajalo oko 700.000 godina. U vrijeme kada je nastao, Jupiter nije bio značajno veći od današnje Zemlje. Naučnici smatraju da su slično putovanje odradili i drugi divovi, plinoviti Saturn te ledeni Uran i Neptun.

Radonić kaže da u tim područjima koja se protežu na desetke miliona kilometara uokolo ima asteroida koji se razlikuju po svom sastavu jer su očito formirani u raznim dijelovima ranog Sunčeva sistema.

- U to rano doba dolazilo je do premještanja velikih planeta zbog njihovog međusobnog gravitacijskog djelovanja a oni su pak premjestili orbite asteroida. Možda Trojanci omoguće da se razjasne ta premještanja koju su uvjetovala današnje stanje sustava - pojašnjava astronom.

Levison ističe da je jedna od iznenađujućih stvari koje su znanstvenici otkrili o Trojancima kada su ih počeli proučavati sa Zemlje bila to koliko se međusobno razlikuju.

Ako želite razumjeti što nam ova populacija tijela govori o tome kako su se planeti formirali, morate razumjeti tu raznolikost, a to je ono što Lucy namjerava učiniti - pojasnio je.