U nepunu godinu je aktuelni predsjedavajući Skupštine Kantona Sarajevo (KS) Elmedin Konaković podijelio više od 640.000 KM budžetskog novca. Početna sredstva koja pripadaju njegovom kabinetu u iznosu od 30.000 KM, koliko je imala njegova prethodnica na toj poziciji Ana Babić, u nekoliko su navrata uvećavana, a Konaković ih je dijelio prema vlastitom nahođenju, nerijetko organizacijama direktno povezanim sa njim i njegovom političkom opcijom.

VEZANI TEKST - Faktor saznaje: Vlada KS "počastila" Konakovića sa još 60.000 KM

Da je ta praksa pogubna, te da bi se trebala sistemski spriječiti, pokazala je Analiza sistema finansiranja programa i projekata neprofitnih organizacija i udruženja iz Budžeta KS, koju je Ured za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom KS dostavio Vladi KS.

Dodjela sredstava neprofitnim organizacijama, udruženjima i pojedincima iz Budžeta KS je, podsjećanja radi, definirana Uredbom o kriterijima za finansiranje programa i projekata neprofitnih organizacija i udruženja koji se finansiraju/sufinansiraju iz Budžeta KS. Nedostaci te Uredbe nerijetko su u prošlosti zloupotrebljavani, što je "krunisano", dodjelom 60.000 KM budžetskog novca Bošnjačkoj akademiji nauka i umjetnosti (BANU), organizaciji u kojoj poziciju izvršne sekretarke obnaša kandidatkinja Naroda i pravde (NiP) na prošlim Općim izborima Almedina Zukorlić-Pašalić, a kojom de facto rukovodi Muamer Zukorlić, politički partner šefa NiP-a i predsjedavajućeg Skupštine KS Elmedina Konakovića.

VEZANI TEKST - Pozvali smo BANU da pitamo zašto im je Konaković dao novac, javila nam se kandidatkinja NiP-a

Budžetska sredstva neprofitnim organizacijama, udruženjima i pojedincima, pored predsjedavajućeg Skupštine KS i premijera KS, dodjeljuje još 11 ministarstava, te Kantonalna uprava civilne zaštite. Iako član 8. stav (2) Uredbe propisuje da se političke partije, organizacije i udruženja ne mogu finansirati na ovaj način, ipak se ta sredstva zloupotrebljavaju njihovim posrednim stavljanjem u funkciju političkih stranaka.

- Jedan od načina je povezanost pojedinih neprofitnih organizacija i udruženja sa političkim strankama – navodi se u Analizi.

Također, rukovodilac institucije koja dodjeljuje novac rješenjem imenuje komisiju za provođenje javnog poziva za dodjelu sredstava. Međutim, većina članova komisije je iz reda zaposlenika te institucije.

- Ova činjenica može biti jedan od rizika za zloupotrebu u ovim postupcima, imajući u vidu da se radi o licima koja su podređena rukovodiocu i na koja isti može utjecati u pravcu donošenja željenih odluka, koje ne moraju uvijek uključivati odabir najboljih programa i projekata – konstatira se u Analizi.

Ured za borbu protiv korupcije je utvrdio da su opći kriteriji za raspodjelu sredstava i dokumentacija koja se treba dostaviti prilikom prijave programa ili projekata neusklađeni, s obzirom na to da se propisanom obavezujućom dokumentacijom uopće ne dokazuje ispunjavanje propisanih kriterija.

U članu 7. Uredbe je propisano da premijer, predsjedavajući Skupštine i ministar finansija mogu donositi odluke o dodjeli sredstava iz svih oblasti.

- Ova odredba omogućava navedenim licima da raspolažu javnim sredstvima za finansiranje neprofitnih organizacija i udruženja na netransparentan način, prepuštajući to njihovoj diskrecionoj ocjeni, bez unaprijed utvrđenih kriterija i jasnih razloga – navodi se u Analizi.

Ured je kao sporne ocijenio i odredbe Uredbe koja se odnosi na dodjelu sredstava pojedincima, ističući kako su propisani kriteriji široko postavljeni, te da je nosiocu budžetskih sredstava ostavljeno da raspolaže javnim sredstvima na osnovu proizvoljne ocjene, bez unaprijed utvrđenih kriterija.

Nadzor nad utroškom sredstava vrše institucije koja je ta sredstva dodjeljuju i Budžetska inspekcija KS.

- Imajući u vidu broj nosioca budžetskih sredstava, broj javnih poziva za dodjelu sredstava, ukupan broj neprofitnih organizacija i udruženja kojima se odobre sredstva, postavlja se pitanje objektivne mogućnosti Budžetske inspekcije da u okviru svojih redovnih inspekcijskih nadzora vrši efektivan nadzor na utroškom ovih sredstava – navodi se u Analizi.

Ured je, s tim u vezi, dao niz preporuka s ciljem uklanjanja manjkavosti iz postojeće Uredbe, kako bi se izbjegle moguće zloupotrebe, poput, između ostalog, integracije sistema finansijskog upravljanja i kontrole, preciznog definiranja korisnika prava, te utvrđivanja godišnjeg programa dodjele sredstava koji bi sadržavao prioritete za dodjelu sredstava, jasne ciljeve i iznos sredstava koja se dodjeljuju po programu.

Također je predviđeno definiranje općih kriterija i potrebne dokumentacije koja se dostavlja prilikom apliciranja, kao i definiranje obaveza komisija za provođenje javnog poziva i uvjeta koje je potrebno ispuniti za članstvo u tim komisijama, poput striktnog izbjegavanja sukoba interesa.

Predviđeno je i uspostavljanje online registra dodjele sredstava udruženjima, kao i mogućnost razmatranja potrebe propisivanja obaveze institucija da na svojim internet stranicama objavljuju izvještaje o namjenskom utrošku sredstava.

Ovaj će dokument Vlada KS razmatrati na sjednici koja je zakazana za četvrtak, a iz Ureda predlažu usvajanje nove uredbe, što se, sudeći prema informacijama Faktora iz same Vlade KS, nije svidjelo svim političkim opcijama koje participiraju u aktuelnoj vladajućoj većini, naročito onim čiji šefovi dijele "koliko hoće" budžetskog novca.