Djevojčica Anne Frank i njena porodica morali su od jula 1942. godine živjeti u tajnom skloništu, dok ih 4. avgusta 1944. godine nije otkrio Gestapo i odveo u Auschwitz. Umrla je u koncentracionom logoru Bergen-Belsen 1945. godine sa samo 15 godina. Umrli su svi osim njenog oca Otta. Nakon rata njenom ocu je vraćen Annin dnevnik o godinama provedenim u neprekidnom strahu i u potpunoj izolaciji. Otto Frank nije želio da se zaboravi sudbina njegove kćeri pa je dnevnik objavio pod naslovom "Tajno skrovište". Dnevnik Anne Frank postao je jedna od najpoznatijih i najprodavanijih knjiga. 

Sada je tim za "hladne slučajeve" predvođen bivšim agentom FBI-a otkrio da je amsterdamsku adresu na kojoj se skrivala porodica Frank vjerovatno izdao jedan pripadnik jevrejske zajednice u zamjenu za sigurnost njegove porodice, piše CNN.

Arnold van den Bergh, koji je radio kao notar i bio je član jevrejskog vijeća, administrativnog tijela koje su osnovali nacisti za praćenje i kontrolu lokalnih jevrejskih zajednica, identificiran je na osnovu šestogodišnjeg istraživanja uključujući anonimnu bilješku datu Anninom ocu, Ottu, obavještavajući ga o izdaji.

Van den Bergh, koji je umro 1950. godine, navodno je izdao skrovišta porodice Frank i niza drugih jevrejskih porodica u Amsterdamu kako bi zaštitio svoju porodicu. Vjeruje se da nije znao identitet porodica koje žive na tim adresama, kao ni da li su Jevreji još uvijek bili na adresama kada ih je predao nacističkoj policiji.

Otkrića su objavljena u dokumentarcu od 60 minuta u nedjelju, 16. januara, uoči objavljivanja nove knjige, Izdaja Anne Frank, koja prikazuje rad bivšeg istražitelja FBI-a Vincenta Pankokea i njegovog tima.

U komentarima koje je objavio The Guardian, autorka Rosemary Sullivan opisala je van den Bergha kao "poznatog notara, jednog od šest jevrejskih notara u Amsterdamu u to vrijeme".

Anonimnu poruku koja je korištena za identifikaciju van den Berga je timu za hladne slučajeve proslijedio sin detektiva koji je vodio službenu istragu o izdaji porodice Frank 1963. godine.

- Anonimna poruka nije identifikovala Otta Franka. Pisalo je "vaša adresa je izdana" - objasnila je Sullivan.

- Dakle, u stvari, ono što se dogodilo jeste da je van den Berg uspio da dobije brojne adrese Jevreja koji su se skrivali. I to su bile te adrese bez imena i garancije da se Jevreji još kriju na tim adresama. To je uradio da bi spasio svoju kožu, ako hoćete, ali da bi spasio sebe i svoju porodicu. Lično mislim da je on tragična figura - dodala je Sullivan.

Otto Frank bio je jedini član porodice koji je preživio holokaust i živio je do 1980. godine. Prema knjizi, dugo je vjerovao da zna identitet izdajice svoje porodice, rekavši novinaru nakon rata da je njegova adresa izdana od nekoga iz jevrejske zajednice.

Miep Gies, jedna od onih koji su pomogli porodici, dodatno je otkrila 1994. da je osoba za koju se sumnja da ih je izdala umrla do 1960. godine.