Mnogi ljudi u Bosni i Hercegovini su u samoizolaciji kod kuće kako bi se zaštitili od koronavirusa, ali migranti i izbjeglice koji žive u napuštenim objektima i šatorskim kampovima ranjiviji su na zarazu jer nisu u mogućnosti poduzeti takve mjere predostrožnosti.
Ulice Banje Luke skoro su puste. Strah od zaraze koronavirusom naveo je većinu ljudi da ostanu kući.
Međutim, neki ljudi u tom gradu ne mogu poduzeti takve mjere predostrožnosti jer su pobjegli iz svojih domova udaljenih nekoliko hiljada kilometara od BiH.
Nedaleko od željezničke stanice u Banjoj Luci, novinari Balkanske istraživačke mreže (BIRN) sreću Feroza, migranta iz Afganistana, i njegovog prijatelja iz Maroka.
- Proveo sam skoro cijelu zimu pod šatorom na željezničkoj stanici u Tuzli. Ne mogu više tako, idem za Bihać da pokušam preći u Hrvatsku - kaže Feroz.
Feroz je čuo za koronavirus, ali govori da ga se ne boji. Kaže da ne zna da je u Bosni i Hercegovini proglašeno vanredno stanje.
U BiH je do danas potvrđeno 127 slučajeva koronavirusa. U zemlji su uvedene hitne mjere kako bi se spriječilo širenje zaraze koronavirusom. Zatvoreni su svi restorani i kafane, a rade samo prehrambene trgovine i apoteke.
Ljude svakodnevno napominju da se pridržavaju preporučenog režima lične higijene, da izbjegavaju javna okupljanja, te da ne napuštaju svoje domove osim u slučaju hitnih potreba.
Feroz, koji je svoju domovinu Afganistan napustio prije tri godine, brine se da bi to moglo zakomplikovati njegov put do željenog odredišta – Njemačke.
- Bilo je mnogo bolesnih pod šatorima u Tuzli, ali ne mislim da je to korona - kaže on.
Uvedeno ograničenje kretanja
U Bosni i Hercegovini ima oko 7.500 registrovanih migranata. Za najmanje 2.500 njih nema mjesta u privremenim prihvatnim centrima uspostavljenim od strane vlasti.
U srijedu su Vlada Kantona Sarajevo i Grad Istočno Sarajevo, ali i drugi okolni gradovi i sela, uveli ograničenje kretanja migranata, kao i njihovo smještanje u privremene prihvatne centre.
- Uzimajući u obzir procjenu da postojeći kapaciteti u privremenim prihvatnim centrima neće biti dovoljni za smještaj svih migranata koji se nalaze i kreću na području Kantona Sarajevo, Vlada će bez odlaganja nadležnim organima uputiti inicijativu za formiranje dodatnog privremenog prihvatnog centra (objekta, šatorskog naselja i sl.) na području kantona - navela je Vlada Kantona Sarajevo u objavi za štampu.
U Unsko-sanskom kantonu (USK) ima najviše migranata. Na tom je području u utorak potvrđen i prvi slučaj zaraze koronavirusom.
Kao rezultat toga, Krizni štab USK je u ponedjeljak, 9. marta, izdao naredbu kojom se potpuno ograničava kretanje migranata izvan privremenih prihvatnih centara u kojima su smješteni.
Istovremeno, Feroz i njegov marokanski saputnik u Banjoj Luci nisu znali da su u Bihaću, gdje su namjeravali otići, stupile na snagu mjere koje zabranjuju kretanje migranata. Rekli su da će o tome brinuti kada stignu.
Migranti u napuštenim objektima bez nadzora
Dosad nije bilo naznaka simptoma zaraze koronavirusom u privremenim prihvatnim centrima za migrante u BiH, prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM).
- Provode se preventivne mjere u prihvatnim centrima u saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO), Danskim vijećem za izbjeglice (DRC), kao i Zavodom za javno zdravstvo Kantona Sarajevo - izjavila je za BIRN Edita Selimbegović iz Odjela za informisanje IOM-a.
Selimbegović dodaje da trenutno ima dovoljno medicinskog osoblja u privremenim prihvatnim centrima.
Međutim, migranti koji radije žive u napuštenim objektima ili na ulicama nego u privremenim prihvatnim centrima predstavljaju drukčiji problem. Značajan broj njih nalazi se u Tuzli, u istočnoj Bosni, kao i na zapadu zemlje u Unsko-sanskom kantonu, blizu Hrvatske.
- Nedostaju nam kapaciteti da na adekvatan način smjestimo sve migrante koji se nalaze van privremenih prihvatnih centara i da nad njima imamo kontrolu u centrima kako bi se izbjeglo da se zaraze - kazala je Selimbegović.
Italijanska nevladina organizacija IPSIA, koja u BiH djeluje od 1997. godine a sada pomaže migrantima i izbjeglicama, upozorava da bi migranti koji žive u napuštenim objektima i improvizovanim kampovima mogli završiti živeći u opasnim uslovima.
- Migranti unutar tih kampova ne shvataju šta se dešava, trenutno su više zbunjeni nego ljuti - rekli su iz IPSIA-e za BIRN.
Migranti koji pokušavaju doći do zemalja Evropske unije (EU) također ne znaju da su i tamo na snazi ograničenja kretanja zbog koronavirusa, dodaju iz IPSIA-e.
- Migranti isto tako nisu svjesni da, čak i da stignu do Slovenije ili Italije, neće imati slobodu kretanja unutar tih zemalja. Znamo da su mnogi zaglavili u Trstu (u Italiji), a trenutno su u tom gradu prihvatni centri puni ili također u karantinu - kažu oni.
U međuvremenu bosanskohercegovačka Granična policija upozorava da se uskoro može očekivati povećani priliv migranata.
- S jedne strane, imamo toplije vrijeme, a s druge, činjenicu da je Turska otvorila svoje granice (za migrante kako bi mogli ići ka EU) - izjavila je za BIRN portparolka Granične policije BiH Franka Vican.
- Nemamo dovoljno policijskih službenika ni tehničkih sredstava da kontrolišemo samu granicu. Graničnoj policiji fali oko 400 policijskih službenika za obavljanje redovnih aktivnosti. U vanrednim uslovima, kakve imamo sada, potrebno je još 1.200 policijskih službenika za efikasan nadzor državne granice BiH - dodaje Vican.
"Niko nije siguran dok svi nisu zaštićeni"
Grupa aktivista uključenih u "Transbalkansku solidarnost" objavila je u srijedu otvoreno pismo sa otprilike 500 potpisa, zahtijevajući od Evropske unije i zemalja regije da se pobrinu za izbjeglice i migrante "zaglavljene u našim zemljama".
Upozorili su da se trenutno na prostoru Balkana nalazi nekoliko desetina hiljada izbjeglica i migranata – dio njih je smješten u zvaničnim prihvatnim centrima, ali je "veliki broj ljudi izvan sistema, preživljavajući uz pomoć lokalnog stanovništva i podrške koju im pružaju dobrovoljci u cijeloj regiji".
Sa širenjem koronavirusa, situacija u kojoj se nalaze izbjeglice i migranti "postaje još teža i zahtijeva hitnu akciju odgovornih – lokalnih i međunarodnih aktera – te solidarnost svih nas", navodi se.
- Na to nas obavezuje elementarna čovječnost, pa i temeljna javnozdravstvena logika, jer niko nije siguran dok svi nisu sigurni - zaključuje se u pismu.
Što se tiče Feroza, migranta iz Afganistana koji se trenutno nalazi u Banjoj Luci, on insistira da će nastaviti svoj put ka Njemačkoj ako bude mogao – bez obzira na to šta će se desiti sa koronavirusom.