Evropska unija (EU) je spremna izdvojiti dodatnu finansijsku pomoć Bosni i Hercegovini u rješavanju migrantske krize ukoliko se teret ravnomjerno rasporedi po celoj teritoriji zemlje i ojača uloga Koordinacionog tijela za pitanja migracije, izjavio je danas u Sarajevu ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Dragan Mektić.

Mektić se jučer u Briselu sastao s predstavnicima EU s kojima je razgovarao o izazovima povećanog prisustva migranata i izbjeglica u zemlji. Sastanku su prisustvovali i predstavnici različitih nivoa vlasti, posebice Unsko-sanskog kantona (USK), koji se suočava s najvećim prilivom migranata.

Kako je kazao, delegaciju EU je upoznao s migrantskom situacijom u BiH i podvukao da zemlja ni po koju cijenu ne želi biti "hot spot država gdje će migranti dolaziti".

- Slušajući situaciju i vidjevši da zaista EU nema rješenje, barem na vidiku, da će probem migracija potrajati izvjesno vrijeme rekao sam da smo mi u BiH spremni da se na jedan ozbiljan način bavimo migracijama kao humanitarnim problemom - rekao je Mektić.

Dodao je da EU želi jasnu i efikasnu ulogu Koordinacionog tijela za pitanja migracija u upravljanju procesom migracija kako bi se problem riješio.

- To znači da ću ja ovdje otvoriti proces reforme tog Koordinacionog tijela i da vidimo kako možemo jasnije i odgovornije kao operativno tijelo, sačinjeno sa svih nivoa vlasti da bude efikasnije i da putem donošenja odluka upravlja procesom migracija - rekao je Mektić.

Drugo pitanje o čemu se raspravljalo u Briselu su bili prihvatni centri unutar BiH i situacija u Unsko-sanskom kantonu.

- Zahtjev EU je da se ova kriza mora ravnopravno rasporediti na cijelu teritoriju BiH, a ne da teret ove krize podnosi samo USK. Govorili smo o problemima u USK, ja sam prenio naše razmišljanje da sadašnja situacija u tom kantonu nije dobra. Imamo četiri prihvatna centra u USK od čega su dva, 'Sedra' i 'Borići' u Bihaću, namenjeni za ranjive kategorije - porodice s maloljetnom djecom, maloljetnici, stara lica, žene. To može da funkcioniše u sadašnjim centrima. Problem su 'Bira' i 'Miral', koji se nalaze direktno u urbanim sredinama i to stvara veliki bezbjednosni i humanitarni problem - rekao je Mektić.

Dodao je da je na sastanku predložio da se prihvatni centri "Bira" i "Miral" dislociraju u novi prihvatni centar koji bi bio na drugoj lokaciji u USK.

- Dogovorili smo se da ćemo tražiti novu lokaciju. Tražićemo još jednu novu lokaciju za otvaranje novog prihvatnog centra u BiH. Ja sam već u nekoj priči s nevladinom organizacijom Emmaus da u opštini Doboj-Istok napravimo centar koji će prihvatiti jedan broj migranata i rasteretiti USK - rekao je Mektić.

EU je od 2018. godine u suočavanju s povećanim migracionim prisustvom pomogla BiH sa 24 miliona eura (20,2 miliona eura iz Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) i 3,8 miliona eura humanitarne pomoći). Osim toga, EU je od 2007. godine izdvojila još 24,6 miliona eura kako bi pomogla BiH u oblasti u oblasti azila, migracija i upravljanja granicama.

Mektić je kazao da je sada EU spremna da transfer novca iz svojih fondova vrši direktno na institcije, a ne preko posrednika, ali da BiH mora ojačati ulogu Koordinacionog tijela za pitanja migracije i imati jasniju situaciju s prihvatnim centrima.

- Žele imati jasno pozicionirano Koorcinaciono tijelo. Više su puta ponovili da ne žele rizikovati jer imaju odgovornost prema poreskim obveznicima EU. Što je normalno. Taj novac mora biti trošen odgovorno i transparentno - rekao je Mektić.

Dodao je da je EU spremna podržati sve razumne i opravdane projekte koji se tiču rješavanja i pitanja statusa migranata, ne ograničavajuči finansijski iznos, ali da se politički subjekti unutar BiH moraju međusobno dogovoriti.

- Ako se uspijemo dogovoriti, budemo razumni, odgovorni, riješimo pitanje Koordinacijskog tijela, pitanje prihvatnih centara, onda ćemo novac iz fondova EU dobivati direktno u institucije i moći ćemo ga mi raspoređivati - rekao je Mektić.

Prema procjenama vlasti, gotovo 36.000 izbjeglica i migranata ušlo je u Bosnu i Hercegovinu od januara 2018. godine. Trenutno u zemlji boravi oko 7.400 izbjeglica i migranata kojima je potrebna pomoć, većinom u Unsko-sanskom kantonu.

Približno 4.100 je smješteno u privremenim prihvatnim centrima koje finansira EU.