- Osjetili smo značajniji pad stranih investicija u Bosnu i Hercegovinu tokom pandemije koronavirusa. Koronavirus i pandemija su napravili poremećaj u svim sferama života, najviše u zdravstvenoj sferi, ali i u drugim sferama u kojima radimo i čime se bavimo, gdje živimo, konačno u ukupnom ambijentu života Bosne i Hercegovine. Bilo je pada i u stranim investicijama. Recimo, s početka prošle godine, kada je pandemija tek krenula, odmah su ekonomski analitičari rekli da slijedi pad u ekonomiji, a pošto su i strane investicije svakako vezane za ekonomiju i za finansije, bilo je logično da će se to desiti i sa stranim investicijama. Prognoze su predviđale da će taj pad do kraja 2020. godine ići i do 40 posto na globalnom nivou - kaže Marković.

Analize za 2020. godinu pokazuju da su prognoze bile poprilično tačne, odnosno da su analitičari bili u pravu, mada ima razlika od zemlje do zemlje.

- Smatra se da je na globalnom nivou to bilo do 35 posto. A, kada je riječ o Bosni i Hercegovini, kod nas je pad stranih investicija za prošlu godinu bio 43 posto. U nominalnom smislu, strane investicije su za 2020. godinu iznosile oko 625 miliona KM. Godina ranije, 2019, bila je blizu 700 miliona KM, a recimo 2018. godina je bila najbolja u posljednjoj dekadi, kada su strane investicije iznosile gotovo milijardu KM. Za 2021. godinu, pošto se i sada radi na tome, a približava se i kraj kalendarske godine, rade se statistike i analize. U svakom slučaju ova godina će biti bolja nego što je bila prethodna. Ekonomisti kažu da pravi oporavak u ekonomskom smislu, pa i u investicionom poslije pandemije slijedi od naredne, 2022. godine - kaže Marković.

Političke krize utječu i na investicije

Ističe da je posljedica pandemije da velike kompanije i veliki strani investitori uveliko analiziraju i prave planove kako da izvrše realokaciju proizvodnih procesa, odnosno iz nekih drugih regija da ih presele u dio Evrope.

- Radi se, prije svega, o preseljenjima iz Azije u Evropu i na područje sjeverne Afrike. To bi moglo da pogoduje balkanskim zemljama, pa i Bosni i Hercegovini u slučaju da se oni opredijele da određene proizvodne procese presele kod nas, a svakako da analiziraju i tržište BiH. Za multinacionalne kompanije, recimo, BiH kao zemlja od 3,5 miliona stanovnika je malo tržište i oni ako rade samo na velikim tržištima sigurno neće previše razmišljati o BiH. Ali, ima kompanija koje razmišljaju u regionalnom kontekstu, ne samo BiH, nego zemljama Zapadnog Balkana, i onda znamo sigurno, imamo informacije da razmišljaju o preseljenju svojih proizvodnih procesa u tu regiju - ističe Marković.

To bi, navodi, moglo biti korisno za BiH jer ekonomija BiH u velikoj mjeri zavisi od stranih investicija.

- To je prilika da damo šansu takvim multinacionalnim kompanijama. Oni iako odlično znaju našu situaciju, i političku i ekonomsku, prije nego što dođu i plasiraju svoj kapital, rade analize više segmenata društvenog života u zemlji. Oni nas odlično upoznaju prije nego što i dođu i što se registruju u BiH.

Oni isto tako znaju i prednosti BiH, a to su prirodni resursi koji su itekako njima primamljivi, naročito u pogledu energetike. To su voda, vjetar, sunce i biomase, koji su za investitore itekako atraktivni u BiH, za energetsku industriju. Također, turizam, agrarni sektor i naravno IT sektor u smislu da mi imamo kadrove koje proizvodimo, koje školujemo i koje oni onda nakon toga, pošto neki ili neće ili ne mogu da nađu posao u BiH, oni ih vrlo lako uzmu. Oni sve to znaju, tako da ima i pozitivnih stvari koje ih mogu opredijeliti da se stacioniraju u BiH - ističe Marković.

Marković se osvrnula i na to koliko stalne političke krize u BiH utječu na strane investicije.

- Utječu sigurno u značajnoj mjeri. Na toj skali parametara koje strani investitori analiziraju i sagledavaju i koji ih u najvećoj mjeri opredjeljuju da li će doći ili ne sa svojim kapitalom u neku zemlju pod broj jedan je politička stabilnost. Ali, taj segment nije presudan zato što ima i drugih parametara koje strani investitori kombinuju i na kraju donose odluku.

Pored te političke stabilnosti, drugi faktor koji ih opredjeljuje je stanje nacionalne ekonomije. Potom povoljnost privrednog ambijenta, ali na njega ne gledaju samo kao na povoljnost BiH nego i u okruženju, koje eventualno ima refleksije i na privredni ambijent BiH. Veoma važan faktor za strane investitore je i razvijenost infrastrukture gdje se ne podrazumijeva samo putna infrastruktura i telekomunikacijske veze, nego i propisi, zakonski okvir i sve druge zakonodavne mjere koje se na njih odnose i kojih će se oni morati pridržavati kada dođu u tu zemlju - ističe Marković.

Poboljšanje zakonodavnog okvira

Bitne su olakšice koje određene zemlje daju stranim investitorima. Jedna od najvećih manjkavosti u tom segmentu, koja ih možda nekada i odbija da dođu ili sporije odlučuju da dođu u BiH, je slab poticaj za zapošljavanje ljudi.

- Svaka strana kompanija, kada dođe, u 95 posto slučajeva zapošljava domaće stanovništvo. Primjerice, poticaji koje Srbija daje za zapošljavanje ljudi kreću se od tri do sedam hiljada eura po zaposlenom radniku. Za strane investitore taj segment je vrlo primamljiv u Srbiji. A, to BiH ne daje i ne omogućava im. Ima doduše nekoliko primjera lokalnih zajednica i općina koje daju, ali to je sve simbolično. To je ono što ih najviše zanima, kao naravno i sve ostalo.

Imamo, dakle četiri parametra koja su za strane investitore važna i presudna. U BiH svakako imamo još dosta da poradimo na svim parametrima koji opredjeljuju strane investitore i da stvaramo povoljniji ambijent. Mada u BiH vlast i na državnom i na entitetskom nivou već je dosta uradila, odnosno uradili su onoliko koliko su mogli - navodi Marković.

Osiguranje slobodnih zona koje investitorima daju određene pogodnosti u toku poslovanja je regulisano zakonom i na državnom i na entitetskom nivou, dodaje ona, ističući to kao značajnu povoljnost koja se daje stranim investitorima.

- Tu su i poreske stope, gdje je PDV striktno određen 17 posto na teritoriji cijele države, i oni tu nemaju problema da ih čekaju nepoznanice ili nekakve promjene sa kojim oni nisu upoznati u startu. To je određeno i definisano. Isto je kada je u pitanju i porez na dobit i porez na dohodak koji su u iznosu od 10 posto. To je također, fiksirano i određeno. Oni su tu načisto na početku - naglašava Marković.

Govorila je i o tome koliko administrativne prepreke i sporost prilikom pribavljanja dokumenata utječu na sporiju realizaciju stranih investicija u BiH.

- Naravno da tu ima dijelova koji se mogu poboljšati da bi to bilo atraktivnije za strane investitore. Agencija između ostalog ukazuje i na manjkavosti u zakonodavnoj sferi koje bi se mogle popraviti - kazala je Marković.

Zahtjevi i sugestije koje strani investitori upućuju FIPA-i i državnim institucijama BiH, kaže, dobronamjerni su i u cilju da još lakše realizuju nove investicije.

- Pored toga što oni ovdje ostvaruju profit, plaćaju poreze i to utječe na ukupan dohodak, druga važna stvar od stranih investicija je svakako zapošljavanje ljudi u BiH - kaže Marković.

Navodi da su do kraja 2020. godine sve promocije potencijala BiH skoro stale zbog pandemije.

- U ovoj godini stanje se počelo popravljati na način da su se sajmovi, naročito u Njemačkoj, počeli održavati uz sve mjere predostrožnosti zbog pandemije. Bio je jedan značajan sajam u septembru u Frankfurtu, u oktobru IT industrije gdje su bili predstavnici FIPA-e. Neki drugi koje smo očekivali da će se desiti, recimo u automobilskoj industriji, još uvijek nije najavljeno da će biti do kraja ove godine. A, bio je prošle godine u novembru - ističe Marković.

Jačati direktne kontakte

Sajam na kojem nije bilo predstavnika FIPA-e, kaže, ali jeste predstavnika Vanjskotrgovinske komore BiH je bio u septembru u Kelnu, sajam hrane i agro proizvoda. Bilo je nekoliko firmi iz BiH koje su tamo predstavile proizvode. Ono što je dobro u ovoj godini, napominje, jeste trend da strane delegacije koje dolaze u BiH sve više dolaze i u FIPA-u.

"U toku ove godine bilo je više posjeta takvih delegacija. Ona koja je bila posljednja i bila je vrlo značajna je japanska delegacija poslovnih ljudi koji su boravili u BiH i FIPA. Oni su bili zainteresovani prije svega za uvoz sira, meda i vina pa su posjećivali Livno i Banju Luku kada je u pitanju sir, Hercegovinu za vino gdje su posjetili neke proizvođače - navodi Marković.

Navodi i primjer posjete Privrednoj komori Nurnberga u Njemačkoj, koja ima 150 članica.

- Oni su dio velike Privredne komore Minhena koja okuplja 500 članica. To je jedna vrlo velika sfera u kojoj možete da djelujete. Na taj način smo u septembru prošle godine napravili dobru komunikaciju sa Privrednom komore Austrije. Imali smo sastanak sa direktorom Privredne komore Austrije za jugoistočnu Evropu, pa smo na osnovu dogovora dostavili projekte za proizvodni segment s kojima raspolažemo. Zbog pet projekata vlasnik austrijske kompanije je došao da posjeti lokacije gdje smo sugerisali da bi mogao da postavi proizvodnu lokaciju - navodi Marković i dodaje:

- On je izabrao Banju Luku, Bosansku Gradišku i Laktaše. Prvi pogon koji će otvoriti za 150 zaposlenih će biti u Bosanskoj Gradišci, jer je gradonačelnik tamo dao idealne uvjete. Već postoji objekat koji je veličine 20 hiljada metara kvadratnih, koji je na raspolaganju za tu vrstu proizvodnje. Rekao je da će otvarati drugi i treći pogon i da u maksimalnom kapacitetu može da zaposli 500 ljudi. To je rezultat saradnje sa Privrednom komorom Austrije. Isto tako očekujemo da ćemo slične poslove praviti i sa Privrednom komorom Njemačke, konkretno Nurnberga, ili kada bude dolazila privredna delegacija iz Grčke što očekujemo da bi moglo da se desi do kraja novembra.