Prema popisu najvećih prijetnji po ljudsko zdravlje u ovoj godini, kojeg je objavila Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), u samom vrhu nalazi se i manjak fizičke aktivnosti.

Od ukupno 41 miliona ljudi, koji godišnje umru od nezaraznih bolesti, čak 15 miliona strada u mladoj dobi. Među uzrocima smrti, kako navode u WHO-u, pored pušenja, konzumiranja alkohola i nezdrave hrane, važno mjesto zauzima i premalo tjelesne aktivnosti.

Ljudi, među kojima je veliki broj mladih, kako kaže prof. dr. Lejla Šebić, redovna profesorica na Fakultetu sporta i tjelesnog odgoja u Sarajevu, još uvijek nisu svjesni kolika je važnost tjelesne aktivnosti po njihovo zdravlje, pojavu teških bolesti i invaliditeta te prijevremenog starenja.

{$galerijaFotografija}

- Mnogi se uglavnom na tjelesno vježbanje odlučuju radi estetskih razloga, odnosno lijepog fizičkog izgleda, a to nikako ne bi trebao biti prvi i najvažniji motiv zbog kojeg se trebamo uključiti u neki od oblika redovnog vježbanja. Najvažniji motiv trebao bi nam biti očuvanje zdravlja, a da bismo to postigli neophodna je svakodnevna tjelesna aktivnost barem sat–kaže Šebić, koja je i aktivna fitness trenerica, u povodu 10. maja Međunarodnog dana tjelesne aktivnosti.

Šta se ustvari, podrazumijeva pod tjelesnom aktivnošću?

- Tjelesna aktivnost nije jednako - sport. To može biti bilo koja fizička aktivnost koju neko obavlja u toku dana, kao što su: rad u bašti, šetnja s prijateljima, pospremanje po stanu. Pod tim se podrazumijeva bilo koji oblik tjelesne aktivnosti koji ima za cilj poboljšanje rada kardiovaskularnog, respiratornog i mišićnog sistema, oblik koji višestrano djeluje na zdravstveni status osobe.

Svakodnevno radite sa ljudima. Koliko su Bosanci i Hercegovci tjelesno aktivni?

- Nažalost, svijest građana još uvijek nije na zavidnom nivou. Poredeći nas sa nekim evropskim zemljama, u kojima oko 90 posto ljudi redovno prakticira neki oblik tjelesne aktivnosti, mi smo još uvijek na kritičnom nivou osviještenosti. Postoji jedan dio populacije koja redovno posjećuje fitness-centre, ali smo još uvijek daleko od poželjnog nivoa. Sigurno je da je u gradskim centrima svijest ljudi o redovnoj tjelesnoj aktivnosti na višem nivou, ali ako zemlju gledamo u cjelosti, ima tu još puno posla. Uloga medija u ovom segmentu od velikog je značaja, jer bi trebali stalno apelirati na građane kolika je važnost redovne tjelesne aktivnosti. Nažalost, naši ljudi probude se tek kada im zdravlje bude narušeno, onda kada im ljekar kaže da bi, zbog stanja u kojem se nalaze, pod hitno trebali početi upražnjavati neki od oblika tjelesnog vježbanja.

Ko je najugroženiji? 

- Problem je uočen kod svih, od najmlađih dobnih skupina, preko školske djece, studenata, kod kojih se zadnjih godina uočava nagli pad bavljenja tjelesnom aktivnosti, do ljudi u srednjim godinama, ali i penzionera. U svakoj dobnoj skupini postoje oni koji pate od zdravstvenih problema, a uzrok je nedovoljno tjelesne aktivnosti. Roditelji su najbolji primjer djeci, i ako su oni pasivni, neaktivni, nezdravo se hrane, i djeca će biti takva. Lično sam se uvjerila u stotine takvih primjera-aktivni roditelji-aktivna djeca, pasivni roditelji- pretila i bolesna djeca. Nisu pošteđeni ni stariji, jer nedovoljno tjelesne aktivnosti uzrokuje teško kretanje ili nepokretnost, nakon čega osoba pada na teret cijele porodice. Razlog je samo što se osoba nije dovoljno kretala, čime bi očuvala svoj lokomotorni aparat da bude funkcionalan i u starosti. Ljudi su stvoreni da se kreću, a ako ne koristimo lokomotorni aparat, on će vrlo brzo atrofirati.

Često u medijima čujemo da ubrzan način života, stres i loša prehrana negativno utječu na zdravlje, ali i fizički izgled. Koliko nam tu fitness može pomoći?

- Pretpostavlja se da će fitness u budućnosti biti jedna od najvažnijih svjetskih industrija. I sada već neke kompanije u svijetu u svojim zgradama imaju savremene fitness-centre koje koriste njihovi uposlenici. Moderan način života učinio je da nam sve postaje dostupno, sve manje koristimo fizičku snagu, cijele dane prikovani smo za stolice, malo se krećemo, a usput konstantno smo izloženi stresu. Upravo je trening recept za reguliranje hormona koji su odgovorni za pojavu stresa. Ali trening mora postati redovan. Nećete postići ništa ako u fitness-centar budete išli dva mjeseca pred odlazak na godišnji odmor kako biste smršali i oblikovali figuru. To nije rješenje. Tjelesna aktivnost treba biti svakodnevna, cjeloživotna navika.

Koliko bismo puta sedmično trebali vježbati i koja je kombinacija vježbi najbolja?

- Svaki dan treba prošetati najmanje 20 minuta i to je umjerena aerobna aktivnost. Pored toga, kako bi aktivirali mišiće, zglobove i kosti, poželjno je uraditi trening snage. To su vježbe koje će ojačati mišićno-ligamentozni sistem tijela, kako bi on bio funkcionalan i kako bi tijelo što duže ostalo zdravo, pokretno, mobilno.

Mnogi su nestrpljivi kada počinju vježbati i željeli bi za kratko vrijeme doći do željenih rezultata. Postoji li čarobna formula uz pomoć koje bismo brže došli do cilja?

- Ne postoji čarobna tableta koja bi mogla zamijeniti vježbanje, ali zato redovno vježbanje može zamijeniti brojne lijekove. Kako bismo postigli dugoročne rezultate i pozitivno djelovali na zdravlje, trebamo biti spremni na proces. Kreće se sa laganijim, a onda se postepeno uvode teže vježbe. Postoji i ona druga strana, a to je da su rezultati na brzinu mogući, ali nisu zdravi. Puno je needuciranih trenera koji "prodaju" recepte za postizanje idealne tjelesne forme preko noći. Oni koji se žele riješiti viška kilograma vjeruju im, ne znajući da time riskiraju zdravlje. Za postizanje idealne forme potrebno je vrijeme, odricanje i rad sa stručnjakom. Samo tako moguće je očuvati zdravlje, doći do cilja i postići naviku svakodnevnog vježbanja.

U dostizanju cilja, jedna od presudnih stvari je adekvatna prehrana. Šta uvesti, a šta izbaciti iz jelovnika?

- Svakodnevno nas, putem reklama, bombarduju nezdravim namirnicama, koje su lako dostupne, cjenovno prihvatljive i ukusne. Upravo one čine najveću štetu organizmu. Najveći problem su brzi šećeri koji stvaraju neku vrstu ovisnosti. Ima ih u slatkišima i grickalicama, a adekvatna zamjena im je voće. U jelovnik treba uvesti i povrće, proteine biljnog i životinjskog porijekla i zdrave masti. Prehrana treba biti raznolika, nutritivno vrijedna i redovna, a to znači da ne smijemo preskakati tri glavna i dva međuobroka. Moramo znati i šta jesti prije, a šta poslije treninga. Važno je unositi i zdrave tečnosti, najbolje čistu izvorsku vodu. Postulat kojeg se treba pridržavati je-redovno, umjereno i raznoliko.

Kažete, trebamo znati šta jesti prije, a šta poslije treninga...

- Da, to je vrlo važno. Prije treninga tijelo treba opskrbiti adekvatnom energijom, a to podrazumijeva uzimanje hrane bogate kompleksnim ugljikohidratima, a to su najčešće zobene pahuljice, integralna riža i tjestenina, uz kombinaciju proteina kojeg ima u mesu. Nakon treninga odmah treba unijeti neku vrstu brzog šećera, kako bi se popunile rezerve glikogena, pa se preporučuje pojesti voćku ili malo suhih grožđica. Nakon pola sata od treninga treba pojesti redovan obrok.

Koliko bi mladi, uzrasta od pet do 17 godina, dnevno trebali vježbati, a koliko oni od 18 do 64 godine života?

- Vrijeme vježbanja u pravilu se određuje individualno za svakog pojedinca, uzimajući u obzir njegovo trenutno fizičko stanje. No, po preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, dnevno bismo svi, bez obzira na dob i spol, trebali barem sat provesti u umjerenoj tjelesnoj aktivnosti, a to mogu biti šetnja, planinarenje, vožnja bicikla...

Predajete na fakultetu i radite sa grupama. Koliko vremena imate za svoj lični trening i kako on izgleda?

- Treniram sa klijentima, a to je četiri puta sedmično po sat. Ali, tu se moje treniranje ne završava. Ja sam svakodnevno aktivna od ujutro do kasno uvečer, jer sam stalno u pokretu, pješačim po gradu ili na planini, plivam, šetam sa bebom, kad god mogu ne koristim automobil, pa dnevne obaveze završavam hodajući. Tjelesna aktivnost kod mene je stalno prisutna. Svima nam se nudi ta mogućnost, zašto je ne iskoristiti i uraditi nešto dobro za sebe. Ponosna sam što sam svojim primjerom do sada motivirala mnoge da se pokrenu. Činit ću to i dalje.