Kurtulmus je podsjetio da Turska posredstvom svojih institucija realizuje brojne značajne projekte u BiH i zemljama regije.

Govoreći o situaciji u sirijskom Idlibu, u vezi s kojim je ove sedmice postignut dogovor o primirju između Turske i Rusije, Kurtulmus je kazao kako je na sceni pokušaj podjele zemalja Bliskog istoka u cjelini, prvenstveno kroz njihovu destabilizaciju, na čemu je aktivan vanjski faktor.

- Svjesni smo da je na meti i Turska. Kako je ranije govorio i naš predsjednik (Recep Tayyip Erdogan op.a.), onima koji za cilj imaju podjelu Iraka i Sirije, nisu cilj samo te zemlje, nego i Turska koja ima ključnu ulogu u regionu. Ono što mi treba da radimo je pružati još jači otpor tim nastojanjima - rekao je Kurtulmus odgovarajući na pitanja novinara tokom posjete Sarajevu.

Kurtulmus je podsjetio da su "igre u toj regiji, ali i nekim drugim dijelovima svijeta" slične onima još u vrijeme Osmanskog carstva, kada su na sceni bile etničke podjele kojima se razbijalo zajedništvo u tadašnjem carstvu. 

Podsjetivši da je Osmansko carstvo na Balkanu bilo prisutno gotovo šest stoljeća, Kurtulmus je kazao da je u kasnijim vremenima na principu podjela došlo do sukoba među narodima i velikih promjena za svega dvadeset godina.

-Možemo vidjeti da je i sada na sceni taj mikronacionalizam, a mehanizmi koje vidimo danas, naprimjer u Siriji, su slični kao i u vrijeme udara na Osmansko carstvo. Sada vidimo opet te posredne ratove, vidimo neke centre koji koriste određene terorističke grupe na terenu kako bi postigli svoje ciljeve. Naša najveća prednost je to što smo prepoznali tu igru i što imamo kapacitet da tu igru zaustavimo - rekao je Kurtulmus.

Ti posredni ratovi, to korištenje određenih terorističkih grupa od strane sila izvan Sirije, kako je rekao Kurtulmus, vidljivi su danas u Siriji i oni su ovu zemlju pretvorili u "krvavu šahovsku ploču".

- Pozicija Turske u vezi sa Sirijom je potpuno jasna. Turska podržava cjelovitost Sirije. Mi ne želimo određivati ko će ubuduće biti na vlasti u Siriji, samo želimo da u toj vlasti, u njenom izboru i kreiranju sudjeluju svi Sirijci, svi građani te zemlje, u jednom demokratskom procesu. Da bi se to postiglo, u Siriji i regiji moraju biti eliminisane sve terorističke organizacije - pojasnio je Kurtulmus.

Kurtulmus je dodao da Turska nosi još jedan poseban teret kada je u pitanju rat u Siriji, budući da ta zemlja zbrinjava oko četiri miliona izbjeglica.

Govoreći o Idlibu, Kurtulmus je kazao kako je tom gradu bila namijenjena sudbina Srebrenice i Groznog.

- Tamo boravi oko četiri miliona ljudi. Njihove škole, kuće, bolnice, tržnice, sve njihovo je na meti napada režimskih snaga. Cilj režima je protjerati i eliminisati te ljude. Turska to ne može samo nijemo posmatrati. Zbog toga smo pokrenuli odlučnu vojnu operaciju kojom smo zadali ogroman udarac Assadovom režimu. Turska je pokazala odlučnost, pokazala je da se ne šali. Potom je postignut dogovor o primirju s Moskvom, nadamo se da će to primirje postati trajno. Međutim, moram ponoviti da će Turska u slučaju eventualnog napada na njene snage snažno odgovoriti. Hoću da ponovim i da za Siriju ne postoji vojno rješenje, moguće je samo političko rješenje. Zato pozivamo i međunarodnu zajednicu da podrži proces promjene Ustava Sirije. Svjesni smo da je to teško, ali jedino rješenje je za pregovaračkim stolom - kazao je Kurtulmus podsjetivši da je Turska "u Moskvi dobila šta je htjela".

Turska svijetu očitala lekciju iz humanosti

Govoreći o migrantskoj ili azilantskoj krizi uzrokovanoj ratom u Siriji, Kurtulmus je kazao da je Turska u vezi s ovim pitanjem cijelom svijetu očitala lekciju iz humanosti.

-Turska je samo u Egejskom moru od smrti spasila desetine hiljada izbjeglica. Naš narod je spreman podijeliti posljednji zalogaj. Mi zbrinjavamo četiri miliona izbjeglica, iako to nije problem Turske, dakle nismo mi okupirali Irak i nismo mi izazvali rat u Siriji, a vidimo da neke druge zemlje drhte pred dolaskom svega nekoliko stotina migranata. Dakle, neki izazivaju situacije iz kojih proizilaze teške humanitarne krize, i onda bi da Tursku ostave samu da se s tim nosi. To nije pravedno. Kada pogledamo sporazum o readmisiji izbjeglica s Evropskom unijom, Turska je ispunila svoje obaveze, ali EU nije. Cijeli taj problem je višestruk u cjelini. Nije stvar u novcu, ali migrantska kriza je problem cijelog svijeta. Zašto ne sjednu i ne razmisle o razlozima te krize? - rekao je Kurtulmus.

Problem neprihvatanja migranata

Kurtulmus je kazao kako problem neprihvatanja migranata možda leži i u rastu rasizma, diskriminacije i ksenofobije u Evropi, koji sežu do razine fašizma. Sve to, kako je rekao, truje evropsku politiku u cjelini.

Neispunjavanje obaveza proizašlih iz sporazuma s Turskom, Kurtulmus je okarakterisao primjenom dvostrukih standarda i dvoličnošću EU.

Kada su u pitanju odnosi Turske sa Rusijom, te odnosi te zemlje sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), Kurtulmus je kazao da su ti odnosi kroz historiju uvijek bili turbulentni.

Smatra da i pored povremenih tenzija i stagnacije o odnosima Turske sa ovim zemljama, ipak, nije došlo do prekida u odnosima, i veze zvanične Ankare sa Moskvom i Washingtonom uvijek su ostajale neprekinute prvenstveno zbog strateških partnerstava i zajedničkih projekata od strateškog značaja.