Članovi Nezavisnog odbora Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine prošle sedmice obavili su razgovor s kandidatima koji ispunjavaju uvjete javnog konkursa za izbor novog direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA). Aktuelnom direktoru Perici Staniću mandat istječe 5. novembra.

Enes Obralija, predsjednik Nezavisnog odbora, kazao je da nije utvđena konačna rang-lista s imenima kandidata. Nezavisni odbor zaprimio je informaciju u kojoj se navodno kaže da je "NO spreman svjesno kršiti zakone BiH jer neko od kandidata ima uvjete za penziju".

Članovi NO, rečeno je, zatražit će od PIO-a i MUP-a RS-a da dostave obrasce i provjere da li neki od kandidata ispunjava uvjete za penziju, a naredna sjednica zakazana je za 4. novembar. 

Od pet prijavljenih kandidata četiri, prema ocjeni članova Nezavisnog odbora, ispunjavaju sve uvjete konkursa, i to aktuelni direktor SIPA-e Perica Stanić, direktor Policije RS-a Darko Ćulum, bivši direktor SIPA-e Goran Zubac, i policijski službenik iz Trebinja (bivši načelnik PU Trebinje) Žarko Laketa.

Navodno, neko je anonimno prijavio Nezavisnom odboru, da Perica Stanić i Žarko Laketa ispunjavaju već sada uvjete za penziju. Nezvanično, Goran Zubac i Darko Ćulum uvjete za odlazak u penziju bi stekli tokom mandata, naravno ukoliko bi jedan od njih dvojice bio izabran. 

Za Nezavisni odbor u ovom trenutku bitnija je provjera anonimne prijave o kandidatu (kandidatima) koji ispunjavaju uvjete za penziju, ali im uopće nije sporna činjenica da su neki od onih koji su se prijavili i prema njihovoj ocjeni ispunjavaju uvjete, krivično osuđivani. Čak dva od njih četiri prijavljenih. 

Zubac je u martu 2015. osuđen za nesavjestan rad u službi na godinu zatvora, uvjetno na dvije godine, dok je Žarko Laketa u novembru 2001. osuđen na četiri mjeseca zatvora, uvjetno na godinu, za zloupotrebu službenog položaja. No, presuda Laketi nije odmogla, već naprotiv pomogla, pa je jedno vrijeme čak bio i pomoćnik direktora Granične policije BiH. 

Od kandidata za direktora SIPA-e traženo je da dostave samo izvod iz kaznene evidencije, na temelju čega su članovi Nezavisnog odbora ocijenili da su svi kandidati prošli sigurnosne provjere. Ta evidencija je podložna promjenama jer je na lični zahtjev moguće brisanje iz nje. Za razliku od kaznene, postoji i operativna evidencija iz koje brisanja nema. A upravo u operativnoj evidenciji nalaze se imena dvojice osuđivanih kandidata za direktora SIPA-e.

Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić kazao je da su sigurnosne provjere u toku.

-Kandidati su dostavili izvode iz kaznene evidencije. Međutim, izvod iz operativne evdencije može da traži samo nadležni organ po službenoj dužnosti. U ovom slučaju to je Nezavisni odbor. Zubac i Laketa su, na lični zahtjev, brisani iz kaznene evidencije, ali šta će biti u operativnoj, to ćemo tek da vidimo. Ono što mogu da kažem je da su sigurnosne provjere u toku. Ne mogu da prejudiciram ishod, ali će od njega zavisiti i stav komisije koja će formirati rang-listu na osnovu koje će se izabrati direktor SIPA-e - rekao je Mektić, koji tvrdi da će izvod iz operativne evidencije biti relevantan.

Policijski i tužilački dosjei

Zubac je možda jedan od najkontroverznijih policajaca koji se ikada nalazio u sigurnosnim strukturama države BiH, ali ima izuzetno jaka "politička leđa" lidera SNSD-a Milorada Dodika. 

Sud BiH ga je u martu 2015. godine proglasio krivim za nesavjestan rad u službi. On se 7. februara 2014. godine tokom protesta oglušio na pozive DKPT- da pošalje SIPA-inu specijalnu jedinicu da zaštiti zgradu Predsjedništva BiH od paljenja i uništavanja.

Iako je osuđen za krivično djelo, ono je brisano iz evidencije, te nema nikakvih zakonskih prepreka, prema uvjetima konkursa, za njegovo imenovanje.

I nije samo umiješan u događaje iz 2014. godine kada je paljena zgrada Predsjedništva BiH.

U julu 2015. godine (iako je već bio osuđen, ali ga NO nije želio smijeniti), Goran Zubac nije dozvolio da SIPA osigurava dženazu u Potočarima niti je pristao da pomogne u bilo kojem segmentu, a što je od njih zatražila Direkcija za koordinaciju policijskih tijela.

Također, 19. jula 2013. godine naredio je hapšenje državnog zastupnika Šemsudina Mehmedovića, da bi se kasnije ispostavilo da Tužilaštvo BiH uopće nije izdalo naloge niti za hapšenja, niti za pretrese. Umjesto 24-satnog zadržavanja u pritvoru, Mehmedović je pušten u večernjim satima jer nije bilo nikakvog osnova za zadržavanje.  

Mehmedović, koji je u to vrijeme bio šef Kluba zastupnika SDA u Parlamentu BiH, na dan hapšenja trebao je dati izjavu u Tužilaštvu BiH, na osnove krivične prijave koju je podnio protiv Zubca, tvrdeći da je Zubac 1992. godine na Ilidži ubio jednog Bošnjaka "isprobavajući pištolj kojeg mu je dao jedan oficir JNA".

U januaru 2016. godine, Tužilaštvo BiH pokrenulo je provjere, na osnovu anonimne prijave koju im je proslijedio aktuelni direktor SIPA-e Perica Stanić, protiv Zubca i još 17 njegovih radnih kolega zbog sumnje da su počinili više krivičnih djela, poput primanja mita, namještanja konkursa i nezakonitih unapređenja u SIPA-i.

Javnost nikada nije obaviještena o tome da li je otvorena istraga ili je prijava odbačena. Također, prema nezvaničnim informacijama, prema Tužilaštvu BiH protiv Zubca je upućena prijava i zbog navodne prodaje donirane američke opreme. No, ni o ovom slučaju javnost nije informirana.

Slobodna Bosna objavila je 2013. godine povjerljivu dokumentacije MUP-a Republike Srpske, koja je otkrila kako je Zubac munjevitu policijsku karijeru u ratu izgradio upravo na bošnjačkim žrtvama u Sarajevu.

Prema navodima iz ratnog policijskog dosjea Gorana Zubca, direktor SIPA-e je poslije specijalne obuke u Vojnom centru u Pančevu podučavan i u drugim kasarnama JNA, kako bi početkom '92. spremno dočekao rat.

- Aktivno je učestvovao u naoružavanju srpskog naroda na Dobrinji - naglašava se u dosjeu Gorana Zubca, koji je do marta 1992, prije nego što će preseliti na Ilidžu, živio u naselju Dobrinja II.

Sa šest vojnika je završio akciju Orašnica, a nakon dva dana učestvuje u akciji Ahatovići, kao komandir u ime vojnog dijela iz kasarne Butile, navodi se u službenom dosjeu policajca Zubca, čime je i definitivno potvrđeno da je bio jedan od ključnih aktera "vojno-policijske akcije" u sarajevskom naselju Ahatovići, koja je za cilj imala brutalna ubistva i progon bošnjačkih civila.

Novinari agencije Anadolija ranije su istražili da je Kantonalnom tužilaštvu u Sarajevu podnesena krivična prijava protiv Zubca zbog sumnje da je početkom juna počinio ratni zločin nad bošnjačkim stanovnicima u Ahatovićima, ali ta optužba nikada nije dobila sudski epilog.

Da je Zubac povezan i sa narkodilerima zabilježeno je i u službenim spisima MUP-a RS-a. U vrijeme dok je bio načelnik CJB Trebinje, policija je kod Foče zaustavila vozilo "golf" i u njemu pronašla 6 kg marihuane. Provjerom je utvrđeno da vozilo pripada Goranu Zubcu. Slučaj je zataškan, a dok je Zubac bio načelnik na području CJB Trebinje, nije uhapšen nijedan narkobos ili šef automafije.

Prema procedurama, Nezavisni odbor utvrđuje rang-listu kandidata koju potom dostavlja ministru sigurnosti BiH Draganu Mektiću. Mektić potom može izabrati bilo kog kandidata sa rang-liste, nezavisno od toga kako je rangiran. Svoj prijedlog dužan je dostaviti Vijeću ministara BiH u roku od 15 dana. Ukoliko Vijeće ministara odbije prijedlog ministra Mektića, kompletna procedura imenovanja kreće ispočetka.

Iz izvještaja EUFOR-a

Goran Zubac je umiješan u ove aktivnosti i njegova uloga je da omogući konstantno funkcionisanje mreže. Zubac je započeo kampanju diskreditiranja protiv nekoliko časnih policajaca iz Trebinja. Naprimjer, Zubac je suspendirao Sašu Govedaricu, načelnika krim-policije. Govedarica je otkrio da je nekoliko ljudi vrlo bliskih Zubcu bilo umiješano u zavjeru oko pronevjere milion maraka u Elektroprivredi u Trebinju. Zubac je naredio Govedarici da napusti slučaj i Zubac je uzeo kompletnu dokumentaciju u vezi s ovim slučajem. Nekoliko dana prije suspenzije Govedarica je planirao akciju protiv trgovaca heroinom u Trebinju u vezi sa Zubcem, ali kada je Zubac saznao za akciju, suspendirao je Govedaricu.

Isti izvještaj navodi da je Zubac iskoristio policajce pod njegovom kontrolom da bi došao u kontakt sa kriminalnim grupama zbog njegove lične koristi. Glavni sa kojima je Zubac sarađivao su: Nikola Šaraba, Bratislav Lakić i Miodrag Atiljević.

Prema istom izvještaju EUFOR-a u junu, Nikola Šaraba je bio uhapšen pod optužbama za organizovani kriminal. Nakon hapšenja je rekao da neće pasti sam i poslao je pismo tadašnjem ministru MUP-a RS-a Stanislavu Čađi objašnjavajući umiješanost Gorana Zubca u organizovani kriminal, trgovinu drogom, iznuđivanje i reketiranje.

EUFOR je primio neprovjerenu informaciju u maju 2010. koja navodi da se krijumčarenje ljudi iz Crne Gore kroz BiH odvija rutom Previla – Čemerno – Kalinovik – Treskavica – kanjon rijeke Rakitnice – Mostar i dalje prema Hrvatskoj i zemljama EU-a. Glavni organizator ovih prelazaka je Zoran Krstoje. Za transport ljudi kroz BiH Krstoju pružaju pomoć sljedeće osobe: Mišo Vuković, komandir stanice u Gacku, Zoran Adžić, komandir SJB Bileća, Goran Zubac, komandir CJB Trebinje, Miodrag Janković, inspektor CJB Trebinje, Dejan Janković…

Od oktobra 2009. EUFOR ima informaciju da je od samog početka svoje policijske karijere Goran Zubac sistematično radio na kampanji svoje lične promocije uključujući čak i fiktivne operacije koje je on organizirao i izmišljene izvještaje koje je dostavljao kao rezultate tih operacija.

Kada je Goran Zubac predložen prvi put za direktora SIPA-e, iz Američke ambasade u Sarajevu su sugerirali da on ne bude izabran. Samo iz ovog djelića izvještaja EUFOR-a jasno je i zašto.