Srijeda, 14.04.2021.
h

Jusuf Pušina: Alija Izetbegović najviše bi volio da nije potpisao Dejtonski sporazum

Ja se ne slažem sa tim da neko dođe i kaže ja ne volim BiH. Zašto se boriš za nju ako je ne voliš? Zašto se boriš za taj jedan njen dio? Svi vole BiH, ali bi svi BiH prisvojili sebi. Neće da je dijele sa drugima i sa onima koji možda ne misle isto. Ali BiH pripada svim građanima BiH - kaže Pušina.    

 U intervjuu za Anadolu Agency Jusuf Pušina nekadašnji ministar unutrašnjih poslova RBiH i savjetnik predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića prisjetio se vremena mukotrpnih pregovora o Dejtonskom mirovnom sporazumu te govorio o tome šta je on donio BiH, kao i procesu ustavne reforme koja mora uslijediti nakon 21 godinu od njegove primjene koja ni kao takva u potpunosti nije provedena.

- Rahmetli predsjednik Izetbegović je rekao da bi najviše volio da nije potpisao Dejtonski mirovni sporazum, ali da su prevagnuli ljudski životi, da majke više ne plaču, da očevi više ne idu na ratišta, da djeca ne ginu bez ikakve potrebe. Mislim da je ta, ja ću je ovog momenta nazvati humana strana, da je prevagnula za taj potpis - istakao je Pušina.


Dejtonski mirovni sporazum donio je prije svega prestanak oružanih sukoba u Bosni i Hercegovini i to je najveća njegova vrlina posebno posmatrajući sa ove distance, nakon 21. godinu od njegovog potpisivanja, rekao je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Jusuf Pušina, nekadašnji ministar unutrašnjih poslova RBiH i savjetnik predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića.

Nije konačno rješenje

No, kaže Pušina, ono što Dejtonski mirovni sporazum nije donio je konačno rješenje uređenja Bosne i Hercegovine.

- Nije donio niti političku, niti ekonomsku cjelovitost Bosne i Hercegovine. Nije donio jedan glas Bosne i Hercegovine u Evropskoj zajednici, odnosno EU, ni u međunarodnim okvirima. Ako to analiziramo onda moramo podvući jednu crtu između onoga što je bilo, onoga što je sada, i onoga što čeka Bosnu i Hercegovinu u budućnosti - navodi Pušina, te dodaje:

- Ja iskreno i emotivno mogu govoriti o tom dijelu koji je u vezi s Dejtonskim mirovnim sporazumom, ali iskreno rečeno prevagnula je ta činjenica da je zaustavljen oružani sukob, da više nema poginulih, ranjenih, da nema protjeranih i to je ona najveća vrijednost. No, ono što se poslije toga događalo prevashodno je u vezi s pravnom regulativom koja nije u potpunosti zaživjela i ona pokazuje svakim danom sve svoje manjkavosti - navodi Pušina.

Pušina je govorio i o kontaktima sa predsjedavajućim Predsjedništva BiH Alijom Izetbegovićem u vrijeme pregovora o Dejtonskom mirovnom sporazumu 1995. godine.

- Bilo je zadovoljstvo tada raditi sa Alijom Izetbegovićem i ja sam ponosan na taj period. Imali smo neposredne razgovore i pred i poslije dejtonskih pregovora. Ja sam i tada rekao da Dejtonski sporazum onakav kakav jeste ima samo jednu pozitivnu stranu ili jednu osobinu za koju se vrijedi potpisati, uz sva ta sekiranja koja su poslije toga uslijedila, a to je da nema više krvoprolića, nema više mrtvih. I tada smo govorili da je vrijeme pred nama i da će vrijeme pokazati slabosti Dejtonskog mirovnog sporazuma i da će se one moći u hodu ispravljati - naveo je Pušina.

Ali, naglašava dalje, ljudske slabosti, ljudska nemarnost pa i kočnice koje se događaju učinili su da on ne postane funkcionalan u punom kapacitetu.

- Rahmetli predsjednik Izetbegović je rekao da bi najviše volio da nije potpisao Dejtonski mirovni sporazum, ali da su prevagnuli ljudski životi, da majke više ne plaču, da očevi više ne idu na ratišta, da djeca ne ginu bez ikakve potrebe. Mislim da je ta, ja ću je ovog momenta nazvati humana strana, da je prevagnula za taj potpis - istakao je Pušina.

Sada je, navodi, teško govoriti o segmentima i separatnim dijelovima Dejtonskog mirovnog sporazuma, jer smatra "moramo tu prevashodno znati i šta međunarodna zajednica želi od Bosne i Hercegovine".

- Treba uvažavati principe koji BiH čine jedinstvenom državnom zajednicom, ne državnom zajednicom kako je sada neki prikazuju nego državnom zajednicom kao cjelovitu i demokratsku BiH i kao subjektivitet u međunarodnim okvirima. Sve izvan toga ne može donijeti BiH ništa dobro. Dovoljno je da kažemo da su osim Dejtonskog mirovnog sporazuma u tom periodu u opticaju bila još četiri mirovna sporazuma koja su trebala donijeti mir u BiH. Ono što je pomalo indikativno, što je simptomatično, da su svi oni u sebi nosili kartografsku podjelu BiH. Tu je kartografija ili geografija imala dominantnu i odlučujuću ulogu, a ne svi ostali faktori koji državu čine državom - naglašava Pušina.

Cijeni da su te slabosti kulminirale i do sada i "da ovo nejedinstvo u BiH praktično generira upravo ta razjedinjenost". Pušina kaže kako vjeruje da ćemo u ovom narednom periodu kada smo aplicirali za članstvo u EU, odgovoriti na mnoge slabosti koje je do sada BiH eksponirala, koje je ispoljavala i koje su joj stajale na putu njenog ekonomskog, političkog i svakog drugog progresa.

- Ima jako puno slabosti u BiH u ovom periodu o kojem govorimo, koji analiziramo. Mislim da ni kantoni, ni entiteti ne mogu predstavljati jedinstveno funkcioniranje BiH jer ukoliko BiH ide ovim putem, onda će se uvijek pojavljivati slabosti koje se prije svega manifestiraju na političkom nejedinstvu, na sigurnosnom nejedinstvu, ekonomskom nejedinstvu i to su problemi koji se ne mogu prevazilaziti kroz niže nivoe vlasti na način da država bude zaštićena u tom segmentu - smatra Pušina.

Pušina je govorio i o ovogodišnjem obilježavanju tzv. HRHB, odnosno o tome da li to znači nove podjele BiH i FBiH.

- Ne da ja to doživljavam, emocije moramo ostaviti po strani, ovdje su fakti u pitanju. Naravno da je to podjela BiH. I ako vidite vi posljednjih desetak godina nikada se nije prestalo baviti tim pitanjem. Dakle, to pitanje nije aktivno od jučer. To pitanje je konstanta. A kakvi su odgovori? Nemamo odgovora. Stoga moj odgovor na sve ovo o čemu pričamo jeste da imamo jedan glas BiH u međunarodnim okvirima u međunarodnim asocijacijama da nastupamo jedinstveno. Unutarnje prestruktuiranje BiH je neophodno završiti jer ovako će se BiH urušiti i onda ćemo doći u jednu poziciju da oni koji ne da ne vole BiH, jer svi BiH vole i zato svi hoće da uzmu po jedan njen dio, budu ojačani. Ja se ne slažem sa tim da neko dođe i kaže ja ne volim BiH. Zašto se boriš za nju ako je ne voliš? Zašto se boriš za taj jedan njen dio? Svi vole BiH, ali bi svi BiH prisvojili sebi. Neće da je dijele sa drugima i sa onima koji možda ne misle isto. Ali BiH pripada svim građanima BiH. Ne može je niko odnijeti odavde. Mogu je samo nositi u srcu. Nigdje drugdje - poručuje Pušina.

Stoga, navodi, to prestruktuiranje BiH mora doživjeti međunarodne standarde. Bez međunarodnih standarda, upozorava "mi ćemo doći u poziciju enklava koje će na kraju urušavati samu sebe ili ono što je možda najveća opasnost u tom dijelu imat ćemo one refrendume koji će BiH otcijepiti i učiniti je nemogućom".

Zamor međunarodne zajednice

- A oni koji razmišljaju na ovaj način, računaju na zamor međunarodne zajednice jer se već sve češće čuju i one floskule pa vidite sve smo pokušali, ali u BiH ne ide. Nažalost nije se previše pokušalo u BiH. To je jedna oblanda o kojoj mnogi ljudi žele da pričaju, ali struktuiranje unutarnjeg sadržaja BiH mora zaživjeti kroz novi kvalitet, nove odnose i kroz ulazak u EU i NATO savez BiH ima svoju perspektivu", rekao je Pušina.

Pušina je nedavno kao dobar poznavalac stanja u Turskoj, s obzirom da je obnašao dužnost generalnog konzula BiH u Istanbulu, te poslije i ambasadora BiH u Bugarskoj, upravo u intervjuu za AA vrlo otvoreno govorio i o utjecaju, odnosno prisustvu terorističke organizacije FETO i u BiH.

- Vrlo često govorim o sigurnosnim sistemima BiH koji moraju odgovarati i na to pitanje. Nije ekonomija ona primarna strana, primarna snaga koja će BiH izvući iz jedne letargije, koja će BiH uputiti na pravi i široki kolosijek nego i ova sigurnosna struktura. Naravno da BiH ovakva kakva jeste je uvijek bila i sfera interesa mnogih i velikih sila. Ovdje se puno toga prelama posebno ako promatramo u kontekstu novih geopolitičkih i geostrateških situacija podjele svjetske karte. BiH i Balkan su veoma prisutne u tom dijelu. Ako napravite najgrublju analizu pronalazeći finese i suštinu vidite da imamo sada da je Balkan oficijelno interes Rusije, a istovremeno Zapad ne pokazuje dovoljno agresivnosti u zaštiti balkanskog prostora. Kada kažem agresivnosti ne mislim na ratno huškačke pozicije ili parole, nego na ekonomiju, na političko jedinstvo, na prestruktuiranje BiH, i izmjenu svega onoga što BiH koči u daljem demokratskom razvoju - navodi Pušina.

Ističe da je to nužno u ovom dijelu koji se zove promjena Ustava BiH.

- Ništa novo neću reći ako kažem da Dejtonski mirovni sporazum nikada nije doživio parlamentarnu potvrdu, verifikaciju i u tom segmentu također možemo tražiti prostor za promjenu pravnih akata koji BiH daju bolju perspektivu i bolju budućnost - poručio je u intervjuu za AA Jusuf Pušina, nekadašnji ministar unutrašnjih poslova RBiH i savjetnik predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića.

(Faktor.ba, Foto: Arhiv)

Faktor pratite putem aplikacija za Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter.
Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected].
Najnovije Najčitanije Na vrh