Visoki predstavik Valentin Inzko u svom izvještaju, koji je u posjedu Faktora, ističe da je pandemija koronavirusa otkrila dugotrajne probleme sa funkcionalnošću BiH u kontekstu politika podjela koje su zastupali određeni političari nauštrb jedinstvene borbe za suzbijanje širenja virusa i njegovih negativnih ekonomskih posljedica.

- Kriza ponovo razotkriva ogromnu ovisnost BiH o međunarodnoj pomoći, što naglašava neuspjeh određenih nacionalističkih političkih elita da se fokusiraju na politike i pitanja koja su zaista bitna za građane. Ukratko, trenutna kriza otkrila je da je fokus nekih političara na tome da BiH i jedan od njenih entiteta (Federacija) postanu nefunkcionalni rezultirao povećanom ekonomskom i materijalnom zavisnošću zemlje od međunarodne zajednice i doprinio finansijskim, zdravstvenim i drugim ranjivostima koje će negativno utjecati na stanovništvo – ističe Inzko u uvodu izvještaja.

Podsjeća Inzko i na posljednji Izvještaj Evropske komisije o BiH, u kojem je istaknut ograničeni napredak u ispunjavanju ključnih prioriteta, ali i na činjenicu da je Centralna izborna komisija (CIK) BiH 7. maja raspisala Lokalne izbore. Iako su Lokalni izbori najprije raspisani za 4. oktobar, oni su pomjereni za 15. novembar zbog, potvrdio je Inzko, nezadovoljstva SNSD-a i HDZ-a BiH izborom novih članova CIK-a.

VEZANI TEKST - Brisel o pravosuđu: Navodi o Tegeltijinoj korupciji nisu pravilno istraženi, upozoravaju na "ozbiljan presedan"

- U procesu organizacije izbora, CIK se suočava s brojnim politički motiviranim opstrukcijama nekih institucija i/ili njihovih čelnika. Uprkos svim tim izazovima, CIK se uspješno pripremio za izbore, pokušavajući smanjiti rizike od izborne krađe, za što uživa našu podršku – napisao je Inzko.

Među pozitivnim događajima Inzko izdvaja dogovor lidera SDA i HDZ-a BiH, Bakira Izetbegovića i Dragana Čovića, o izmjenama Izbornog zakona BiH u kontekstu održavanja Lokalnih izbora u Mostaru, koji će se održati 20. decembra, prvi put nakon 2008. godine.

- Posebno me brinu odnosi između političkih lidera u BiH, koji su sve više antagonistički i neproduktivniji. Između ostalog, postoje kontinuirane prijetnje secesijom, blokade na državnom i federalnom nivou, te previše nefleksibilnosti na određenim pozicijama, što sve ne doprinosi kretanje zemlje naprijed ili poboljšanju života njenih građana – napisao je Inzko u uvodu izvještaja.

Napominje Inzko da entitet RS nastavlja odbijati formiranje prihvatnih centara za migrante na prostoru tog entiteta, te da vlasti RS-a aktivno rade na prijevozu migranata do FBiH. Također podsjeća da još nisu provedeni rezultati Općih izbora 2018. godine, s obzirom na to da nije formirana nova Vlada FBiH, kao i vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona i Kantona 10, te da predsjednik FBiH Marinko Čavara nastavlja blokirati popunjavanje Ustavnog suda FBiH.

Četvrt vijeka od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma još, upozorava Inzko, postoje neke vrlo negativne političke tendencije u BiH koje predstavljaju ozbiljne rizike za mir i stabilnost.

- Nakon desetljeća pozitivne reintegracije zemlje, dinamika se promijenila, a centrifugalne političke snage pokušavaju unazaditi reforme i napredak. Kao rezultat toga, jer se oslanjaju na strukture podijeljene vlasti koje pružaju mogućnosti za blokiranje rada i donošenja odluka u ključnim institucijama, naročito državni i federalni nivo su u mnogim aspektima nefunkcionalni. Nažalost, ove politike imaju tendenciju zloupotrebe pozitivnih procesa, poput integracije u EU, radi postizanja političkih ciljeva. U međuvremenu, politički lideri vješto manipuliraju razlikama u međunarodnoj zajednici, uključujući i one po pitanjima poput uloge i prisustva Ureda visokog predstavnika u BiH i prisustva međunarodnih sudija u Ustavnom sudu BiH zasnovanog na Općem okvirnom sporazumu za mir u BiH, obje institucije sa zakonskim ovlaštenjima da isprave poteze koji bi mogli ugroziti mir i stabilnost u BiH i ili poteze koji ugrožavaju ustavni poredak BiH – pojasnio je Inzko.

Političke informacije

U dijelu izvještaja koji se odnosi na opće političko okruženje, Inzko ističe da, uprkos nekim obećavajućim dešavanjima, i dalje postoje brojni problemi.

Prve je izdvojio probleme u organizaciji Lokalnih izbora zbog opstrukcija pri usvajanju Budžeta institucija BiH, kojim je predviđen novac za Lokalne izbore. Za te opstrukcije je optužio SNSD i HDZBiH. Pojasnio je da su te dvije stranke opstrukcijama nastojale osigurati promjene u sastavu CIK-a, nakon što su, dodao je, SDA, Demokratska fronta, SDS i PDP u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH smijenili stare i imenovali nove članove CIK-a.

VEZANI TEKST - SNSD i HDZ izgubili kontrolu nad CIK-om, Petrić i Božičković razriješeni

- Poslao sam 28. aprila pismo predsjedniku CIK-a izražavajući podršku novoizabranim članovima, a također sam pozvao sve vlasti da pomognu CIK-u u izvršavanju njegovih zakonskih odgovornosti. I HDZBiH i SNSD nastavili su verbalne napade na sastav CIK-a tokom čitavog perioda, često nazivajući tu instituciju "nelegitimnom". S tim u vezi, podsjećam na saopćenje Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) od 3. juna, u kojem je Upravni odbor PIC-a (bez Rusije) podržao rad CIK-a "kao nezavisnog tijela čiji rad proizilazi iz Izbornog zakona BiH". Pozivam vlasti u BiH da podrže CIK i pridržavaju se njegovih odluka – poručio je Inzko.

Ukazao je Inzko na oprečne stavove HDZ-a BiH i SDA po pitanju provedbe relevantnih presuda Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH, što je najavljeno sporazumom potpisanim u Mostaru, te je pojasnio da HDZBiH insistira na etničkom modelu, dok SDA insistira na građanskom modelu.

- Pored toga, HDZBiH ostaje pri stavu da ne postoje politički uvjeti za usvajanje amandmana na Ustav BiH, sužavajući raspravu o provedbi sporazuma isključivo usvajanjem izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH – dodao je Inzko.

Dodatno je visoki predstavnik pojasnio da je koncept "legitimnog predstavljanja" teško pomiriti sa provedbom presude u predmetu "Sejdić-Finci" i drugim sličnim odlukama Evropskog suda za ljudska prava. Podsjetio je i na prijetnje predsjednika Glavnog vijeća nevladine organizacije HNS Bože Ljubića, koji je kazao da bi neusvajanje izmjena Izbornog zakona dalo legitimitet hrvatskim zahtjevima za "koncept teritorijalne autonomije", što je, prepoznaje Inzko, referenca na formiranje trećeg entiteta u BiH. Također je podsjetio da su zaustavljeni pregovori SDA i HDZ-a BiH zbog opstrukcija HDZ-a BiH u provedbi rezultata Općih izbora 2018. godine.

- Ovi sporovi pokazuju da su stranke daleko od potrebnog kompromisa potrebnog za poduzimanje tako složenih izbornih reformi, a to je u velikoj mjeri uzrokovano činjenicom da stranke na vlasti imaju različita i često nespojiva razumijevanja ustavnog okvira BiH što ističe, kao što sam mnogo puta naglasio, potrebu za jakim i nezavisnim Ustavnim sudom BiH sposobnim za rješavanje takvih ustavnih sporova. Funkcionalni Ustavni sud BiH od vitalne je strateške važnosti za dugoročnu samoodrživost Općeg mirovnog sporazuma i u tom kontekstu međunarodna zajednica treba nastaviti pružati potpunu podršku Ustavnom sudu BiH i svim njegovim članovima, posebno međunarodnim sudijama koji su prečesto izloženi političkim i medijskim napadima političkih lidera iz RS-a – napisao je Inzko.

VEZANI TEKST - Izetbegović: Nema pregovora sa HDZ-om dok se ne formira Vlada, u FBiH se pretvorilo u teror manjine nad većinom

Konstatirao je visoki predstavnik da je posljednji prijedlog SNSD-a i HDZ-a BiH o uklanjanju stranih sudija iz Ustavnog suda BiH bio protivan Ustavu BiH, te je ocijenio da će doći vrijeme da u Ustavnom sudu BiH budu samo domaće sudije, ali da je pred BiH daleki put do ostvarenja tog cilja. U BiH, smatra Inzko, neće biti ostvareni stvarni napredak i dugoročna stabilnost bez jačanja vladavine prava.

- Nedostatak vladavine prava ostaje osnovni problem u BiH kojem treba hitno pristupiti, posebno jačanjem nezavisnosti pravosuđa i standarda, te borbom protiv organiziranog kriminala i korupcije, koja je široko rasprostranjena, sistemska i prepreka bržem razvoju BiH u istinskiu evropsku državu – navodi se u izvještaju.

Upozorava Inzko i na loše odnose među članovima Predsjedništva BiH, ali i na stalno insistiranje političkih predstavnika iz entiteta RS na povratku na takozvani "izvorni Dejton", pri čemu, ocijenio je visoki predstavnik, pogrešno tvrde da bilo koja nadležnost, koja nije izričito navedena u Ustavu BiH kao državna nadležnost, pripada entitetima, a da su institucije BiH koje bi trebale postojati samo one koje su izričito spomenute u Ustavu BiH. Inzko smatra da je Milorad Dodik u nekoliko navrata pokušao uvući predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u politička pitanja BiH. Među političke probleme je Inzko uvrstio i nepoštivanje sudskih odluka, poput odbijanja pojedinih kantona da provedu odluku Ustavnog suda FBiH kojom bi se osigurala jednakopravnost Srba sa ostalim konstitutivnim narodima, što je slučaj sa kantonima u kojima vlada HDZBiH.

Kada je u pitanju provedba pet ciljeva i dva uvjeta, što je potrebno za gašenje OHR-a, Inzko ističe da nije pokazana ozbiljna opredijeljenost za provedbu tih obaveza.

U kontekstu vladavine prava Inzko ističe ulogu Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH i potrebu promjena u toj instituciji, zbog čega je najavio podrušku nastojanjima EU-a i međunarodne zajednice da se usvoje izmjene Zakona o VSTV-u kojim bi se ojačao integritet sudija i tužilaca, ali i samog VSTV-a. Na pad povjerenja građana u pravosuđe je, smatra on, utjecala i afera "Potkivanje" u kojoj je glavni akter bio predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija.

- Također je nerazumno da osoba koja je na crnoj listi države članice Upravnog odbora PIC-a zbog sumnje u korupciju dobije zadatak da nadgleda borbu protiv korupcije. Upravo je to učinila Parlamentarna skupština BiH imenovanjem delegata Nikole Špirića (SNSD) u parlamentarni odbor za izbor i praćenje rada Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, iako ga je američka vlada sankcionirala u septembru 2018. zbog vjerodostojnih informacija o umiješanosti u korupciju – napisao je Inzko.

Izazovi za Opći okvirni sporazum za mir u BiH

Tokom posljednjeg izvještajnog perioda su, smatra Inzko, političari iz entiteta RS, a naročito Milorad Dodik, nastavili osporavati suverenitet i teritorijalni integritet BiH, zanemarujući nadležnosti državnog nivoa vlasti i podrivajući ključne institucije na državnom nivou.

- Dodik uporno pokušava povezati status RS-a sa statusom Kosova, sugerirajući da bi, ako se prizna nezavisnost Kosova, trebala priznati i nezavisnost RS-a. Nažalost, u tome mu se pridružio srbijanski ministar odbrane Aleksandar Vulin – upozorio je Inzko.

VEZANI TEKST - Vulin treba pitati šefa ko ga je pokušao "ubiti u Srebrenici" i šta je radio na Jevrejskom groblju '92?

Dodao je da Dodik periodično oživljava temu o referendumu o secesiji entiteta RS, te da često poziva na ujedinjenje RS-a sa Srbijom i da govori o postojanju "dvije srpske države".

- Slično tome, neki hrvatski političari još aludiraju na "treći entitet" kroz teritorijalnu reorganizaciju BiH, kao što je nedavno spomenuo predsjednik Glavnog vijeća HNS-a Božo Ljubić – napisao je Inzko.

Također ističe da nacionalistički lideri i dalje negiraju ratne zločine, glorificiraju osuđene ratne zločince, te ignoriraju patnje i stradanja drugih. U tom kontekstu je spomenuo postupke Milorada Dodika nakon smrti osuđenog ratnog zločinca Momčila Krajišnika.

Podsjetio je Inzko da se sa optužbama na račun odgovornosti za ratne zločine i skrivanje tijela ubijenih Bošnjaka suočavao i premijer entiteta RS Radovan Višković, te da je direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica RS-a Milorad Kojić najavio objavljivanje imena "svih svjedoka koji su davali lažne iskaze".

- Nakon toga, javni emiter RTRS i drugi mediji objavili su ime zaštićenog svjedoka, potaknuvši Sud BiH i Tužilaštvo BiH da najave poteze s ciljem zaštite svjedoka i pokretanje krivičnog postupka protiv onih koji su otkrili identitet svjedoka – navodi se u izvještaju.

Govoreći o 25. godišnjici genocida u Srebrenici, visoki predstavnik je ukazao na činjenicu da zvaničnici iz entiteta RS negiraju genocid.

U finišu izvještaja se Inzko osvrnuo na budućnost OHR-a, te na poteškoće u funkcioniranju. Podsjetio je da je 2002. godine budžet OHR-a bio 25 miliona eura, te da je Ured imao oko 700 uposlenika, a da je sadašnji budžet 5,3 miliona eura i da ima tek 89 uposlenika.

- Kako se budžet s vremenom smanjuje, postaje eksponencijalno teže dalje smanjivati troškove bez reduciranja stručnosti i kapaciteta. S obzirom na sve izazove, OHR mora zadržati djelotvornu sposobnost ublažavanja rizika po stabilnost i poticanja nepovratnog napretka. Smanjenje broja zaposlenih predstavlja veći rizik za organizaciju koja se oslanja na svoj ljudski kapital, institucionalno pamćenje, stručnost i dugogodišnje kontaktne mreže. Smanjenje finansijskih sredstava samo pogoršava problem – upozorio je Inzko.