Na posljednjoj sjednici Skupštine Kantona Sarajevo je problematizirano pitanje sukoba interesa kantonalnog premijera Edina Forte, ali u vrijeme dok je bio zastupnik u Skupštini KS i delegat u Domu naroda Federalnog parlamenta, a istovremeno zastupao firmu NEXE d.o.o. sa kojom je 2014. godine sklopljen Ugovor o koncesiji za eksploataciju mineralne sirovine dolomita.

Sukob interesa je slučaj kada se izabrani zvaničnik, nosilac izvršne funkcije ili savjetnik nađe u takvoj situaciji u kojoj njegov privatni interes utječe ili može utjecati na zakonitost, otvorenost, objektivnost ili nepristrasnost u obavljanju javnih funkcija. Cilj zakona o sukobu interesa je sprečavanje i/ili sankcionisanje situacija u kojima javni zvaničnici kroz obavljanje svoje funkcije mogu ostvariti korist sebi ili osobama sa kojima su povezani rodbinskim ili drugim vezama.

Bio u sukobu interesa ili ne, Forto ili bilo ko drugi u Federaciji BiH zbog toga još uvijek neće snositi nikakve sankcije jer u ovom entitetu ne postoji tijelo kojem je u nadležnosti da provodi Zakon o sukobu interesa niti da odlučuje o takvim slučajevima. Centralnoj izbornoj komisiji ukinuta je ta nadležnost 2013. godine, nakon čega je trebalo usvojiti izmjene zakona i propisati ko će ubuduće raditi taj posao. U Federaciji do sada to nije urađeno, a na izmjenama Zakona još se radi.

Na nivou države BiH situacija je prividno bolja jer je nadležnost za odlučivanje o sukobu interesa data komisiji koju čini šest parlamentaraca, po troje iz oba doma, te tri predstavnika Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK).

- Ta komisija radi već šest godina ali ne funkcioniše baš najbolje prije svega zbog etničkog principa odlučivanja ali i nekih administrativnih prepreka. S druge strane, ova komisija nije nezavisna jer kako očekivati od parlamentaraca da odlučuju nepristrasno sami o sebi, svojim šefovima ili kolegama. Već godinama smo u jednom katastrofalnom stanju što se tiče primjene zakona o sukobu interesa na svim nivoima, jer i tamo gdje zakoni postoje ili su manjkavi i nedorečeni ili su tijela koja ga trebaju provoditi zavisna – kaže za Faktor Ivana Korajlić iz Transparency Internationala BiH, te dodaje da se u parlamentarnoj proceduri nalazi prijedlog novog zakona sa boljim rješenjima, ali još nije usvojen.  

Komisija na državnom nivou trenutno ne funkcioniše, jer starom sazivu iz reda parlamentaraca istekao je mandat a novi još nisu izabrani. Čak i da je situacija drugačija teško da bi se mogli očekivati neki značajni rezultati, a način funkcionisanja ove komisije možda najbolje ilustruje primjer kada je trebala odlučiti o slučaju Dragana Čovića, bivšeg člana Predsjedništva BiH, koji je je budžetski novac davao Hrvatskom narodnom saboru.

- Komisija je stala sa radom kada su trebali odlučivati o Čoviću. Tada su manipulisali sa kvorumom, prvo se nisu pojavili hrvatski članovi, potom srpski...- kaže Korajlić te dodaje da se čeka na odlučivanje u više predmeta.

Podsjeća da je TI podnio prijavu protiv Nenada Nešića, zastupnika u Parlamentu BiH, koji istovremeno obavlja funkciju v.d. direktora Javnog preduzeća "Putevi Republike Srpske" d.o.o. Banja Luka, kao i protiv Dragana Anđelića jer je nakon ostavke sa funkcije zamjenika direktora APIK-a imenovan na mjesto v.d. izvršnog direktora ZP "Rudnik i termoelektrana Gacko".

Ni u entitetu RS situacija nije bolja iako tamo postoji i zakon i Komisija za utvrđivanje sukoba interesa u organima vlasti. Pred ovom komisijom je i prijava koju je TI podnio protiv Dragana Čavića zbog istovremenog obavljanja funkcije v.d. direktora Javnog preduzaća "Elektrokrajina" a.d. Banja Luka i zastupnika u NSRS-u.

-Komisija, čija je predsjednica Obrenka Slijepčević, formalno je nezavisna, ali je zakon veoma loš pa ga komisija tumači vrlo proizvoljno, od slučaja do slučaja, tako da se zakonom ništa ne postiže. Mišljenja koja izdaju su često međusobno kontradiktorna. Bilo je situacija gdje se po zakonu jasno radilo o sukobu interesa, a komisija je odlučivala drugačije – primjećuje Korajlić.

Kada se radi o kantonima, oni bi trebali primjenjivati federalni zakon kako ne bi dolazilo do različitih rješenja  koja bi se odnosila za nosioce funkcija.

I na kraju da spomenemo slučaj Milana Dunovića, potpredsjednika Federacije BiH koji je nedavno imenovan za v.d. predsjednika Upravnog odbora Zavoda zdravstvenog osiguranja (ZZO) Kantona Sarajevo. Iako je zastupnik SBB-a u Skupštini KS i delegat u Domu naroda Federalnog parlamenta Zvonko Marić, i ne samo on, ustvrdio je da se ovdje radi o sukobu interesa moramo naglasiti da to nije slučaj, barem je tako zakonom definisano. Naime, sukob interesa se utvrđuje kada je izabrani zvaničnik izabran u upravni odbor javnog preduzeća, ali ne i javnih ustanova.