Prema riječima dr. Samire Lučkin, specijaliste urgentne medicine u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo, u narednim danima ne preporučuje se duži boravak vani u periodu od 10 do 17 sati.

- To naročito važi za starije osobe, hronične bolesnike i malu djecu koji su najosjetljivija populacija. Sve obaveze najbolje je završavati ujutro i poslijepodne nakon 17 sati kada intenzitet sunčevih zraka nije tako jak. Kako bi se osoba osjećala što ugodnije, najbolje je nositi prozračnu odjeću svijetlih boja napravljenu od prirodnih materijala (pamuk, lan, svila), a prilikom izlaska vani glavu treba zaštititi šeširom ili kačketom – kaže Lučkin.

Dodaje kako je u ovo vrijeme najbolje konzumirati česte i ne tako obilne lagane obroke sastavljene od sezonskog voća i povrća te unositi dovoljno tečnosti.

- Masno, prženo i pohovano treba izbjegavati, a crveno meso zamijeniti ribom, piletinom i puretinom. Odličan način da budete siti, a da pri tome ne opteretire želudac i nadoknadite elektrolite i tečnost, jeste konzumiranje laganih povrtnih supa i čorbi. Naravno, vrlo je važno unositi dovoljno tekućine, najbolje čiste izvorske vode, a neće škoditi ni biljni čaj ili prirodni sok, poput limunade obogaćene listovima nane, kojeg ste sami pripremili. Koliko tečnosti treba uzeti u jednom danu zavisi od uzrasta i težine osobe, koliko je dnevno aktivna i koliko boravi na otvorenom. Naravno, da će oni koji se više znoje uzimati i više tečnosti. Alkohol bi po svaku cijenu trebalo izbjegavati. Preporučila bih svima, naročito onima koji putuju javnim gradskim prijevozom, da sa sobom obavezno ponesu flašicu vode – navela je Lučkin.

Visoke temperature i sparina posebno teško padaju hroničnim bolesnicima, poput kardiovaskularnih.

- Toplota uzrokuje proširenje krvnih sudova, a to često dovodi do pada pritiska, pa bih takvim pacijentima savjetovala da tokom dana ne izlaze iz kuće i redovno uzimaju propisanu terapiju. Naglasila bih da nikako ne smanjuju ili povećavaju dozu lijekova bez prethodne konsultacije sa ljekarom - istakla je Lučkin.

Prostorije u kojima se boravi ujutro i uvečer treba izračiti, a tokom dana prozore zaštititi roletnama kako bi što manje toplote ulazilo u stan.

- I noći postaju sparne, pa je vrlo važno prije odlaska na spavanje dobro izračiti prostoriju, a kako bi san bio ugodan, spavati u pamučnoj posteljini i odjeći – objasnila je Lučkin.

U slučaju pada krvnog pritiska, omaglice, vrtoglavice, izražene glavobolje ili kolapsa, dok ne dođe ljekar, takvu osobu, kaže Lučkin, treba premjestiti u hladniju prostoriju, staviti u ležeći položaj, umiti i dati da pije tečnosti.

Šta možete sami uraditi:

- Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu između osam i deset sati, u 13 sati i nakon nakon 22 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32 stepena Celzijusa danju i ispod 24 stepena Celzijusa noću. To je posebno važno ako imate djecu, ako ste osoba starija od 60 godina ili ako ste hronični bolesnici.

- Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Otvorite sve prozore uvečer i rano ujutro kada je vanjska temperatura niža.

- Tokom dana zatvorite prozore i spustite roletne. Ugasite sva umjetna svijetla i što je više moguće električnih uređaja.

- Ako imate klima-uređaj, tokom njegovog rada zatvorite vrata i prozore kako ne biste trošili više energije nego što je potrebno.

- Električni ventilatori mogu pružiti osvježenje, ali ako je temperatura iznad 35 stepeni Celzijusa neće biti od velike pomoći.

- Ako je moguće, smanjite fizički napor u vrijeme najtoplijeg dijela dana.

- Nikako ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom automobilu.

- Prije izlaska vani nanesite na kožu kremu sa visokim zaštitnim faktorom.