Zbog toga je Federalna uprava za inspekcijske poslove (FUZIP) donijela rješenje kojim se nalaže obustava rada GIKIL-a iz Lukavca. GIKIL-u je dat rok od 30 dana da obustavi rad, a iz FUZIP-a su naglasili da je ova kompanija "jedan od najnedisciplinovanijih privrednih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine".

Početkom augusta iz Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH za Faktor su potvrdili da lukavački GIKIL do sada nije dobijao sredstva namijenjena ekološkim projektima. Aplicirali jesu, ali nisu zadovoljili kriterije, rekli su nam u Fondu.

Šta spada u djelatnost Fonda

- GIKIL je ranije aplicirao na javne pozive Fonda za zaštitu okoliša FBiH. Međutim, s obzirom na to da su njihove aplikacije imale i formalno-pravne i sadržajne nedostatke, nisu ispunjavali ni minimum uvjeta propisanih javnim konkursom te stoga Fond nije bio u mogućnosti dati im podršku u vidu sufinansiranja tih predloženih projekata – kažu u Fondu za zaštitu okoliša i dodaju da Fond "formalno nema direktne nadležnosti" kada je riječ o poslovanju GIKIL-a.

Jedna od najvećih ekoloških katastrofa u BiH, koja je ugrozila zdravlje pola miliona ljudi koji žive na području Tuzlanskog kantona, dakle, nije u "direktnoj nadležnosti" federalnog Fonda za zaštitu okoliša, kojim od juna 2016. rukovodi Fuad Čibukčić, provjereni kadar SBB-a, stranke Fahrudina Radončića. Ne znamo šta tačno u Fondu podrazumijevaju pod direktnim i indirektnim nadležnostima, ali ako je suditi prema opisu djelatnosti ove institucije koji stoji na njihovoj zvaničnoj web stranici, sanacija štete po okoliš itekako spada u njihovu nadležnost.

- Djelatnost Fonda za zaštitu okoliša FBiH čini prikupljanje i distribucija finansijskih sredstava za zaštitu okoliša na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, a koristit će se naročito za sljedeće namjene: podršku u ostvarivanju zadataka koji proizilaze iz obaveza i odgovornosti prema međunarodnoj zajednici iz oblasti zaštite okoliša; suzbijanje štete po okoliš u slučaju kada se ne može primijeniti princip odgovornosti za izvršavanje štete određenom licu (zagađivač plaća); troškove sprečavanja ili otklanjanja štete po okoliš koja zahtijeva neposrednu intervenciju; potpora mjerama u cilju zaštite okoliša, naročito u oblasti razvoja i finansiranja informativnog sistema, obrazovanja i širenja informacija; unapređivanje razvoja ekonomske strukture koja je povoljna po okoliš; očuvanje zaštićenih prirodnih područja; unapređivanje ekološke svijesti javnosti i istraživanje okoliša; očuvanje, održivo korištenje, zaštita i unapređivanje stanja okoliša - navodi se na web stranici Fonda.

No, ako dešavanja u GIKIL-u, koja su proteklog mjeseca najvažnija tema u državi, i nisu u Čibukčićevoj nadležnosti, jedna od njegovih primarnih djelatnosti, sudeći prema izvještaju federalnih revizora o poslovanju Fonda za zaštitu okoliša u 2016. godini, jeste da kako za sebe, tako i za svoje najbliže saradnike, iz izdašnog godišnjeg budžeta Fonda osigura isplatu još izdašnijih plaća i naknada.

Tako je pod rukovodstvom SBB-ovog direktora Fond za zaštitu okoliša FBiH u 2016. godini uposlenicima, temeljem ugovora o djelu, isplatio honorare u neto iznosu od 115.136 KM, i to za obavljanje redovnih poslova utvrđenih Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta.

Čibukčić za svoj rad prima osnovnu plaću od 4.185 maraka neto bez minulog rada, što je jednako iznosu pet prosječnih plaća u Federaciji. Međutim, i pored više nego izdašnih primanja, Čibukčiću je na plaću obračunavan i dodatak "po osnovu akademskog zvanja doktora nauka" u mjesečnom iznosu od 400 KM, dok su uposlenicima Fonda sa zvanjem magistra nauka mjesečno isplaćivani dodaci po 200 KM (radi se pomoćniku direktora i njegovom stručnom savjetniku).

Jedan od prvih poteza Čibukčića nakon što je imenovan na poziciju direktora federalnog Fonda za zaštitu okoliša bio je da samom sebi poveća plaću (plaća njegovog prethodnika iznosila je četiri prosječne neto plaće u Federaciji, a Čibukčićeva je veća za jednu prosječnu plaću). No, čak ni plaća veća od 4.000 maraka sa "posebnim dodacima" nije mu bila dovoljna. Tako je Čibukčić u mjesečna primanja sebi uračunao i naknadu za prijevoz s posla i na posao od 53 KM, uprkos tome što na raspolaganju svakodnevno ima službeni automobil i vozača!

- Smatramo neprimjerenim da se naknada za prijevoz s posla i na posao isplaćuje direktoru i pomoćnicima direktora, koji imaju pravo na upotrebu službenog vozila u trajanju od 24 sata –naveli su revizori u izvještaju.

Ekološke katastrofe nisu Čibukčićevi prioriteti, ali zato jesu projekti privatne firme Sanele Prašović-Gadžo, poznate bh. novinarke i najnovije uzdanice SBB-a.

Za firmu Sanele Prašović više od 220.000 KM

Više od 220.000 maraka od 2012. godine dobila je firma Tim System iz budžeta Fonda za zaštitu okoliša za različite projekte "podizanja ekološke svijesti" građana, koji u praktičnom smislu nisu imali ama baš nikakvu svrhu. Otkako je Čibukčić preuzeo Fond, finansiranje spomenute firme Sanele Prašović-Gadžo znatno je izdašnije nego prethodnih godina – u odnosu na 2012., kada je Tim System dobio "skromnih" 44.000 KM, u 2016. godini toj firmi dodijeljena su sredstva u iznosu od 72.000 KM – koja su, kako kaže Čibukčić, "uredno pravdana".

Nema sumnje da je uredno pravdan i novac koji su za "projekte jačanja javne svijesti o značaju zaštite okoliša i održavanje tematskih konferencija i radionica" u 2016. iz budžeta Fonda dobili Avaz roto press i Oslobođenje (po 63.961 KM), Radio Stari Grad (26.105 KM) i Večernji list (63.961 KM).

Pitanje je, međutim, jesu li od medijskih projekata "jačanja javne svijesti" i organizovanja raznih seminara i radionica važniji konkretni ekološki projekti, poput onih za koje je aplicirao lukavački GIKIL i koji bi možda, uprkos "formalno-pravnim nedostacima" u prijavama, mogli spriječiti zagađenje u rijeci Spreči?

VEZANI TEKST - Honorari, naknade, putni nalozi: Fond za zaštitu okoliša, "zlatna koka" direktora Čibukčića