U izvještaju se ističe da je pandemija COVID-19 značajno usporila ekonomski rast, te da poduzete preventivne mjere mogu rezultirati "najvećim poremeraćem globalne ekonomske aktivnosti nakon Drugog svjetskog rata".

- Ranjivost ekonomija ovisi o mnogim faktorima, uključujući strukturu proizvodnje, udio radnika na stalnim ugovorima i sivoj ekonomiji i sposobnosti vlada da pruže pomoć. Mnoge vlade su osigurale dodatnu likvidnost finansijskog sistema i dale smjernice o odstupanju kako bi se omogućilo restrukturiranje i produženje zajmova i uvođenje privremenih pauza kada je riječ o vraćanju kredita. Mnoge vlade obećale su i veliku fiskalnu podršku pojedincima i firmama koje doživljavaju gubitak prihoda s ciljem izbjegavanja masovnih otpuštanja i olakšavanja brzog oporavka nakon ukidanja ograničenja potrošnje. Fiskalni prostor za provedbu takvih mjera politike razlikuje se od zemlje do zemlje – navodi se u izvještaju.

Prema tabeli kojom se ocjenjuje otpornost na šok izazvan pandemijom u regijama EBRD-a po zemljama BiH je dobila jako dobre ocjene.

Tako su nivo izdataka za zdravstvo u javnom sektoru kao udjelu u BDP-u i broj doktora na 100.000 stanovnika ocijenjeni kao "visoki". "Umjerenom" je ocijenjena otpornost na domaće poremećaje, odnosno poremećaje u sektoru maloprodaje i tržištu rada.

Otpornost BiH na vanjske udare je ocijenjena uglavnom kao "visoka", a to se odnosi na cijene roba, globalne lance vrijednosti i turizam, dok je otpornost na vanjske udare u kontekstu doznaka ocijenjena kao "umjerena". Visoke ocjene je BiH dobila i po pitanju fiskalne politike, vanjske otpornosti i snage fiskalnog sistema.

U izvještaju se ističe da će već visok državni dug ozbiljno ograničiti fiskalnu politiku u nekim ekonomijama, te u tom kontekstu prilažu grafik sa bruto dugom država sa udjelom u BDP-u, koji pokazuje da BiH pripada skupini manje zaduženih država.