Džaferović je govorio i o mogućim inicijativama za izmjene Krivičnog zakona BiH u dijelu koji se odnosi na zabranu negiranja genocida i zločina u BiH, a čije je odredbe ranije nametnuo doskorašnji visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko.

- Zvaničnici iz entiteta Republika Srpska tvrde da nije problem u sadržaju Inzkovog zakona, već u načinu na koji je donijet. Navodno su ga trebali donijeti organi države BiH, a ne visoki predstavnik. Svako ko je upućen u stanje u BiH zna da se radi o neiskrenoj tvrdnji - rekao je Džaferović.

Podsjetio je kako je Parlamentarna skupština BiH više od deset godina pokušavala donijeti vlastiti zakon o zabrani negiranja i minimiziranja genocida i zločina, ali "svaki put su to blokirali upravo zvaničnici iz entiteta Republika Srpska, upravo zato jer im smeta sadržaj zakona".

- S obzirom na navode iz RS-a da oni nemaju problem sa sadržajem zakona, međunarodna zajednica je pokrenula inicijativu da se ovaj zakon usvoji u Parlamentarnoj skupštini BiH. Na to je lično pozvao i visoki predstavnik Christian Schmidt, kazavši da će povući Inzkov zakon, ako parlament usvoji isti zakon. Ako nije problem u sadržaju, parlamenteraci bi sada trebali u Parlamentarnoj skupštini BiH glasati za zakon sa istim sadržajem, ali oni i to odbijaju, čime pokazuju da oni žele samo ukinuti Inzkov zakon - rekao je Džaferović i poručio da se to nikad neće desiti.

Istakao je kako visoki predstavnik nije proglasio odredbe zakona o zabrani negiranja genocida i zločina ničim izazvan.

- Bila je to reakcija na monstruoznu kampanju vrijeđanja žrtava, poricanja zločina i veličanja zločinaca. Entitet RS je počeo javnim novcem da finansira veličanje ratnih zločinaca, kao govor mržnje par excellence. Ne treba zaboraviti da je Haški tribunal u svojim presudama upravo govor mržnje definisao kao jedan od faktora koji je i doveo do zločina. Zato je od najveće važnosti za očuvanje mira da se poticanje takvog govora mržnje spriječi. Osim toga, saradnja sa Haškim tribunalom je sastavni dio Daytona i svako ko je pristao na Dayton pristao je na Haški tribunal - istakao je Džaferović.

Naveo je kako je "Inzkov zakon" svojim sadržajem identičan direktivama EU o suzbijanju govora mržnje, te je u skladu sa Štokholmskim programom, koji je usvojilo Vijeće EU još 2009., a koji jasno naznačava da su vrijednosti EU nespojive sa genocidom, zločinima protiv čovječnosti i drugim ratnim zločinima.

- Na koncu, presude Evropskog suda za ljudska prava su utvrdile da poricanje genocida ne može biti podvedeno pod slobodu govora. Tako da ne postoji instanca koja može ili smije osporiti ovaj zakon - zaključio je Džaferović.