open-navfaktor-logo
search
Omicron
Dr. Gligić: Za 15 dana znat ćemo više o novom soju COVID-19, nisam za to da se ljudi svako malo vakcinišu
Omicron, novi varijantni soj koronavirusa, koji je naprije otkriven u Južnoj Africi, a potom se proteklih dana proširio i na zemlje Evrope i Azije, izaziva zabrinutost diljem svijeta, pa su brojne države već uvele nova ograničenja putovanja.
29.11.2021. u 13:38
get url
text

Novi soj, označen kao B.1.1.529, ima najmanje 10 mutacija, za razliku od beta varijante koja ima tri ili delte sa dvije mutacije. Postoji bojazan da je zarazniji, a naučnici trenutno vode utrku s vremenom, pokušavajući utvrditi zaobilazi li južnoafrička varijanta postojeće vakcine protiv teškog oblika COVID-19.

Ljude treba smiriti

Čuvena virusologinja dr. Ana Gligić kaže kako nauka trenutno malo toga zna o novom soju koronavirusa, da će trebati vremena kako bi upoznala njegove osnovne karakteristike, ali da se iz onoga što je do sada utvrđeno kod zaraženih može kazati da klinička slika inficiranih nije drastično promijenjena u odnosu na dosadašnje.

- Naučnici nisu još sigurni da li vakcine djeluju protiv novog soja, za tako nešto mora proći izvjesno vrijeme. No, vidim da mnoge zemlje uvode dodatne mjere i ograničenja. Panika se polako ponovo širi. Mislim da je to pogrešno i da ljude treba smirivati, a ne dizati prašinu, pogotovo što je još puno pitanja na koje nemamo kvalitetne odgovore zasnovane na nauci – ističe Gligić za Faktor.

Dodaje da će se sigurno puno više o omicronu znati za 15-ak dana.

- To je još jedna u nizu mutanti ovog virusa, i ja sam duboko ubijeđena da postojeće vakcine djeluju i na ovu - naglašava Gligić.

Virusologinja koja je 1972. godine bila je na čelu tima koji je uspio izolirati virus velikih boginja, osvrnula se i na broj preminulih u zemljama regije od posljedica COVID-19.

- Dnevni izvještaji su visoki. U Srbiji je, primjera radi, svaki dan 50 ili 60 preminulih. Slično je i u Hrvatskoj. U BiH trenutno je nešto niža ta brojka, ali proljetos je ona bila puno veća. Ne znam šta se dešava, kada je riječ o broju umrlih, jednostvano mi tu nije sve jasno. No, bez obzira na to, letalitet na svjetskom nivou od COVID-19 nije visok ako uzmemo u obzir broj inficiranih osoba, on je oko jedan ili ispod jedan posto – kaže Gligić.

Niko trenutno ne može sa sigurnošću tvrditi kada će doći kraj pandemiji. Iako ima iskustva sa virusima, Gligić kaže "kako je ovaj zaobišao sve ono što smo mi do sada znali o njima".

- Slušala sam nedavno dva vrlo poznata i eminentna naučnika. Jedan od njih je kazao kako će sve ovo trajati dok se ne pojavi mutanta koja će biti otporna na vakcine i onda će se svi zaraziti, ali drugi se ne slaže sa tim i kaže kako je to potpuno pogrešno viđenje daljeg toka ove pandemije. Dakle, ako se naučnici ne mogu složiti o tome, kako ćemo mi, "običan svijet", znati šta nas čeka u narednom periodu. No, jedno je sigurno, virus će uvijek biti oko nas kao i prije pandemije. On je bio u životinjama, a onda je prešao na čovjeka. Doći će vrijeme kada će se on ponovo primiriti, ali nestati neće nikada – ističe Gligić.

Treba nam ozbiljna stategija

Zbog toga je, smatra, vrlo važno da se napravi strategija koja će virus pratiti u prirodi i među ljudima, njihov imuni status i na osnovu toga pozvati stanovništvo da se jednom godišnje vakciniše protiv koronavirusa kako se to radi protiv virusa sezonske gripe.

- Mislim da je to rješenje u borbi sa ovim virusom, a nikako ovo što trenutno imamo - da se ljudi pozivaju na vakcinaciju, tri, četiri, pet... puta. Ja nisam za to! Mi trebamo ozbiljnu stategiju na svjetskom nivou protiv ovog virusa koja se neće mijenjati kada se to nekom prohtije. Pa pogledajte šta se radi. Najprije su kazali - primit ćete prvu dozu, a drugu nakon šest mjeseci, pa ćemo vidjeti šta će biti sa trećom, kao booster dozom. Onda su skratili vrijeme za mnoge vakcine, primite prvu, pa možete drugu nakon četiri mjeseca. Mijenjanjem protokola kod tako važne stvari, oni su izgubili povjerenje ljudi – dodaje.

Poznavajući viruse, kaže kako se vakcina ne smije primati jedna za drugom u razmaku manjem od šest mjeseci.

- To bi ustvari trebao biti najmanji razmak, jer vakcini treba dati vremena da učini svoje. Za to joj treba najmanje 28 dana, a potom treba vremena da se organizam očisti od vakcine. Ali, to se ne poštuje. Mislim da su u igri velike pare, proizvođač bi nas htio vakcinisati stalno. Koliko znam, Pfizer je do sada zaradio čistih 36 milijardi dolara. Dakle, kad se odbiju troškovi proizvodnje, to je cifra koju je ta farmaceutska kompanija zaradila – zaključila je Gligić.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.