Istakao je da nema nikakve dileme da je to bila jedna od prvih djelatnosti ili jedna od prvih grana u ekonomiji BiH čiji djelatnici trpe nemjerljive ekonomske štete.

- S druge strane, također, znamo da je sektor turizma povezan sa svojim pratećim djelatnostima, a tu se odmah naslanja i sektor ugostiteljstva i usluga i naravno sektor trgovine. To je sve jedan ekonomski lanac koji trpi ekonomske posljedice. Ono što bi bilo dobro da se što hitnije uradi to je da se u proceduru stave izmjene zakona o turizmu kako bi se ponudilo turističkim agencijama i svim pratećim djelatnostima i djelatnicima da dobiju odgovarajuće ekonomske vaučere kako ne bi bili u prilici da praktično ostanu bez tekuće likvidnosti i bez novčanih tokova. Jer bi u suprotnom zapravo direktna posljedica moglo biti otpuštanje radnika u ovom sektoru što bi svakako trebalo spriječiti određenim mjerama ekonomske politike s aspekta izvršne i zakonodavne vlasti - naglasio je Đonlagić.

Naglašava da bi se u hitnoj proceduri kroz izmjene odredbi zakona o turizmu praktično ponudili turistički vaučeri gdje bi, gdje nije moguće realizovati posjete, pokušali odgoditi dolazak gostiju.

- Dakle, ne u potpunosti otkazati, nego jednostavno prolongirati dolazak stranih gostiju koji su u prethodnih nekoliko godina značajno posjećivali Bosnu i Hercegovinu i usljed čega je turizam prethodnih nekoliko godina zaista bio u zamahu. I ovo što nam se desilo ga je baš direktno pogodilo. To bi bila jedna konkretna mjera u uslovima gdje nije moguće realizovati dolazak gostiju - naveo je Đonlagić.

Rekao je da je dobar primjer Kanton Sarajevo gdje se određena sredstva iz resora Ministarstva privrede preko Turističke zajednice vraćaju u sektor.

- Novac koji je bio uplaćen kroz određene turističke takse, pristojbe, naknade i slično sada se vraćaju u sektor. Cilj svih ovih mjera je sačuvati što je moguće više radnih mjesta. Strateški cilj bi morao biti sačuvati radna mjesta u sektoru. Jasno je, nema nikakve dileme da je sektor turizma jedan od najpogođenijih sektora u domaćoj ekonomiji i trpi direktne posljedice ove krize. Ona nije izazvana, odnosno nema svoje uzroke u ekonomskim i finansijskim tokovima nego je izvan ekonomskog sistema. Prvi puta se suočavamo s ekonomskom krizom čiji je uzrok iz zdravstvenog sektora, a nije iz samog ekonomskog sektora - naveo je Đonlagić.

S tim u vezi kaže da je u svemu bitan i faktor vremena. Čini mu se, kaže, da bi neke stvari zaista s aspekta primjene odgovarajućih zakonskih rješenja i definisanih mjera ipak trebalo malo "ubaciti u veću brzinu". 

- Imam osjećaj da treba ubrzati dinamiku, jer ovdje je i vrijeme važan faktor. I s tim u vezi bi bilo jako dobro ove sve ekonomske mjere kroz izmjene zakonskih rješenja i pokušaj upumpavanja novčanih sredstava u sektor, kako bi se sačuvala likvidnost, a samim tim i radna mjesta, budu implementirani što prije - istakao je Đonlagić.

Profesor Đonlagić govorio je i o tome koliko će nemogućnost putovanja bh. građana u inostranstvo te preusmjeravanje boravka na domaćim destinacijama, u BiH, pomoći u saniranju šteta nastalih u sektoru turizma. 

- Jedna od mjera koja dolazi sama po sebi s obzirom na ovu ograničenost u kretanju i mobilnosti putovanja i barijera koje imamo na granicama, jeste da će stanovnici Bosne i Hercegovine sigurno više vremena provesti u zemlji i svoje neke planirane ljetne godišnje odmore i destinacije preraspodijeliti da to bude ovdje. To će jedinim dijelom potaći domaću potrošnju i ostaviti novac u domaćoj ekonomiji, ali to sigurno neće biti dovoljno. Dakle, država sa svoje strane će morati određenim mjerama, subvencijama i ubacivanjem novca u sektor nadomjestiti još te potencijalne gubitke - navodi Đonlagić.

Ističe da treba jačati turizam u BiH i da će to svakako biti jedan efekat koji će biti uglavnom izazavan zabranom kretanja.

- To će biti određena prilika da se ublaže negativni efekti. Ali, svakako neće biti u potpunosti dovoljni da sami po sebi spriječe sve potencijalne gubitke. Prije svega, treba naglasiti ovdje je cilj svih ciljeva sačuvati što je moguće više radnih mjesta - poručio je Đonlagić.

Nakon odluke Vijeća ministara BiH da se dozvole ulasci u BiH građanima EU uz posjedovanje negativnog PCR testa na COVID-19, Đonlagić smatra da bi isto trebalo uraditi i za Tursku i arapske zemlje.

- Mislim da bi trebalo omogućiti da uz odgovarajuće medicinske testove koji potvrđuju negativan nalaz na COVID-19 potencijalni turisti ipak dođu u BiH. Naravno, uz mjeru koja bi trebala da bude kao takva, a to je negativan test. Čini mi se da bi se i za taj dio tržišta, Tursku i arapske zemlje ipak trebalo otvoriti. Jer, mi smo tradicionalno u prethodnih nekoliko godina zaista imali veliki priliv turista iz Turske i arapskih zemalja. Naravno, te realizacije putovanja važe ukoliko oni kao građani tih zemalja nemaju ograničenja u svojim državama da ih napuste. Onda bi to uz ove odgovarajuće medicinske testove trebalo biti jedna od mjera da se na taj način dozvoli ulazak u BiH i građanima iz Tusrke i arapskih zemalja. Oni su naše potencijalno tržište u smislu priliva i u smislu atraktivnosti. Jer, zaista imamo podatke u prethodnih nekoliko godina da smo imali značajan priliv turista iz tih zemalja - kazao je Đonlagić.