Kome je i zašto u interesu kritizirati jedinstvo probosanskih stranaka i općenito političkih aktera iskazano u Izjavi o državnoj imovini, naročito ako znamo da to jedinstvo u pravilu izostaje po mnogim pitanjima, nije teško odgovoriti. Tvrdnje kako je Dodik iziritiran tom izjavom krenuo u nove secesionističke pohode potpuno su sulude jer šef SNSD-a permanentno vodi takvu politiku. Stoga, takve tvrdnje, naročito one koje dolaze iz pojedinih sarajevskih medija i od pojedinih političara, isključivo tjeraju vodu na Dodikov mlin. Ali i mlin Dragana Čovića. One su direktno opravdanje za Dodikove postupke. 

VEZANI TEKST - Bećirović, Komšić i predsjednici stranaka potpisali zajedničku izjavu o državnoj imovini: Krajnje je vrijeme...

Unilateralna secesija nije moguća, tačnije nema ustavno uporište, pa bi stoga proglašenje potpune nezavisnosti RS-a imalo više nego ozbiljne posljedice. Dodikov koncept "samostalnosti RS-a unutar dejtonske BiH", sa njegove tačke gledišta, daleko je prihvatljiviji i međunarodnoj zajednici, pa bi postepenim koracima i popuštanjem pred njegovim nasrtajima na državu, on mogao i zaživjeti. To je famozno "vraćanje nadležnosti" i "međuentitetsko razgraničenje" na kojem Dodik insistira. A kada to radi, šef SNSD-a u svakoj novoj političkoj krizi polazi sa maksimalističkim zahtjevima, kako bi se s njim pregovaralo i pomalo popuštalo, kako bi svakog puta bio bliže konačnom cilju. 

Sve institucije na nivou države Bosne i Hercegovine i sve nadležnosti koje su date državi nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, prošle su svoju zakonsku verifikaciju kroz Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine i/ili OHR. Svoju ruku za ta rješenja digli su upravo članovi Dodikovog SNSD-a. Sve što je usvojeno i osnovano kroz Parlament BiH i/ili OHR automatski je postalo sastavnim dijelom Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Jednostrani izlask iz toga (vraćanje nadležnosti) ujedno bi značio kršenje Dejtonskog sporazuma, pa Dodikov pritisak i prijetnje imaju za cilj da mu se, prešutnim ili javnim odobravanjem, dopusti da ide u smjeru ostvarivanja većeg stepena samostalnosti entiteta do konačnog obesmišljavanja i pravljenja ljušture od države BiH, koja nema niti nadležnosti na cijelom svom teritoriju, niti raspolaže i ima u svom vlasništvu državnu imovinu. 

Kao takva država BiH više ne bi bila država i obesmišljeno bi bilo njeno postojanje. 

VEZANI TEKST - Dodik: U ponedjeljak potpisujemo zajedničku izjavu o državnoj imovini, najavio i nadzor nad "međuentitetskom linijom"

Stoga je Izjava o državnoj imovini potpisana u Sarajevu 19. aprila 2023. značajan stav i glas protivljenja Dodikovim nakanama, koje on godinama neskriveno propagira, a nikako iritiranje i uzrok njegovih najnovijih nasrtaja na državu. 

"BiH cijela iz tri dijela" nešto je što Dodik zagovara skoro 15 godina. Ni Dragan Čović na to nije gadljiv. Zato je lider HDZ-a i zauzeo negativan stav spram Izjave o državnoj imovini probosanskih stranaka i ocijenio da "kad se god desi takav korak, dobijete i odgovor". Samo što se ovdje radi o Čovićevoj klasičnoj zamjeni teza i uloga. Ta Izjava je odgovor. Uzrok su nepoštivanje odluka Ustavnog suda BiH o državnoj imovini i protuzakonito knjiženje državne imovine na RS i lokalne zajednice u tom entitetu. 

Uostalom, Dodikov SNSD je svoj koncept "Samostalna RS u okviru dejtonske BiH" objelodanio još 2012. godine u dokumentu "Dejtonska struktura Bosne i Hercegovine i pravni položaj Republike Srpske". 

- Budućnost BiH kao zajedničke države tri konstitutivna naroda, ocrtava se u dva moguća pravca. Prvi koji podrazumijeva ustavnu rekonstrukciju Federacije i formiranje hrvatske teritorijalne jedinice, čime bi se stvorili uvjeti za BiH kao konfederaciju, sa nadležnostima koje su utvrđene Dejtonskim sporazumom za zajedničke organe. Drugi put je njen raspad, opet na tri etničke teritorijalne jedinice, čak i u uvjetima da prethodno ne bude riješeno hrvatsko pitanje.

VEZANI TEKST - Dodik počeo s realizacijom dokumenta iz 2012. godine

Optimalno bi bilo da BiH bude cijela iz tri dijela. To bi trebao biti i interes i SAD koje su inicijatori, kreatori i učesnici u provođenju Vašingtonskog i Dejtonskog sporazuma. Time bi međunarodni ugovor mogao o(p)stati kao jedan od najvećih uspjeha američke vanjske politike. Ako ne prevlada troetnička teritorijalna struktura kao realno rješenje, ostaje agonija raspadanja, sve dok jednog dana ne bude konstatovano da BiH više i ne postoji - stoji u tom stranačkom Dodkumentu kojeg se Dodik pridržava sve ove godine i koji jasno kazuje zbog čega sve ove godine ima strateško partnerstvo sa Čovićevim HDZ-om. 

Dodikovi politički ciljevi razrađeni su i u SNSD-ovoj Deklaraciji iz 2015. godine u kojoj se navodi da je RS "unijela u mirovne pregovore svoju teritoriju i vlast".