Dodao je Dodik da SDA želi novi dogovor, koji, prema njegovom mišljenju, podrazumijeva da sve ostane isto, osim pozicije direktora Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIOBiH).

- Ako je to tako, evo ja se slažem, ali uglavnom da se deblokira sve to i da se konačno završi ta priča. Prošlo je gotovo pola mandata – izjavio je Dodik nakon posljednje sjednice Predsjedništva BiH.

Poziv na dogovor o novoj raspodjeli pozicija još ranije je uputio predsjednik SDA Bakir Izetbegović, ali je u tom trenutku izostalo interesovanje partnera, naročito HDZ-a BiH, čiji predsjednik Dragan Čović se još nije oglasio po ovom pitanju.

Sa dnevnog reda današnje sjednice Vijeća ministara BiH su ponovo skinuta imenovanja direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i Regulatorne agencije za komunikacije (RAK), a ministri su obaviješteni o isteku mandata direktora UIOBiH Mire Džakule.

Upravo je ta pozicija jedna od ključnih u raspodjeli. U SDA smatraju da bi čelna pozicija u UIOBiH trebala pripasti Bošnjacima, te se u tom kontekstu nerijetko veže ime aktuelnog direktora Porezne uprave FBiH Šerifa Isovića. Taj zahtjev je prije nekoliko mjeseci šef HDZ-a BiH ocijenio kao "nečije želje".

Imenovanje direktora UIOBiH jedan je od razloga zbog kojih Čović odbija sjesti za pregovarački sto. Ukoliko dođe do nove raspodjele, HDZ bi mogao ostati bez direktorske pozicije u UIO, ali i bez kontrole nad SIPA-om, s obzirom na to da je prvi čovjek te agencije trenutno Đuro Knežević, kadar blizak HDZ-u koji je kontrolu nad SIPA-om preuzeo nakon povlačenja Perice Stanića.

Ono što je od ranije poznato jeste da će se imenovanje direktora SIPA-e rješavati u paketu sa imenovanjem direktora Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) BiH, čiji je mandat istekao u novembru prošle godine. Ta pozicija pripada Bošnjacima, a izvjesno je da će kandidat biti aktuelni direktor te agencije Osman Mehmedagić, čiji reizbor nastoje osporiti SNSD i HDZ.

U međuvremenu je dio paketa imenovanja postala i ministarska pozicija u Ministarstvu sigurnosti BiH, nakon što se povukao Fahrudin Radončić, te nakon što je SDA za ministra predložila Selmu Cikotića. SNSD nije protiv Cikotićevog imenovanja, ali traže da i ono bude dio paketa. Međutim, iz HDZ-a poručuju da je izbor Cikotića neprihvatljiv zbog navodne sporne ratne prošlosti, iako istom tom HDZ-u optužbe koje danas fakturišu Cikotiću nisu bile prepreka da svojevremeno podrže njegovo imenovanje za ministra odbrane BiH.

Međutim, osporavanjem Cikotića HDZ danas očekuje da će zaustaviti cijeli proces imenovanja, što će toj stranci omogućiti da sačuvaju čelne pozicije u UIOBiH i SIPA-i. U toj činjenici se mogu prepoznati motivi zbog kojih HDZ nije baš previše zainteresiran da sjedne za pregovarački sto.

- Ma ne vjerujem da neće. Niko neće da se ponaša tako da kaže da neće da sjedne za sto – ocijenila je u razgovoru za Faktor SNSD-ova državna delegatkinja Dušanka Majkić.

Prema njenom mišljenju, podjela pozicija među narodima je ranije utvrđena, te odbacuje kao neprihvatljive zahtjeve SDA da pozicija direktora UIO pripadne Bošnjacima. Međutim, preraspodjela joj je prihvatljiva ako će ta pozicija pripasti kadru iz reda srpskog naroda.

- Ona nikako nije bila u kombinaciji da je dobiju Bošnjaci jer Srbi nikad nisu bili na čelu UIOBiH, a bili su i Hrvati i Bošnjaci nekoliko puta – kazala je Majkić.

Etnička struktura direktora državnih institucija ide na štetu Bošnjaka. Iako taj narod čini više od 50 posto ukupnog stanovništva BiH, tek ih je 29,17 posto na direktorskim pozicijama. Među svim direktorima institucija na državnim nivou, njih 14 su Bošnjaci. Zvanični podaci govore da predstavnici hrvatskog naroda, koji čini nešto više od 15 posto ukupnog stanovništva BiH, zauzimaju čak 31,25 posto ukupnih direktorskih pozicija na državnom nivou. Čak 15 zvaničnika hrvatske etničke pripadnosti trenutno obnaša direktorsku dužnost. Predstavnici srpskog naroda obnašaju 18 direktorskih pozicija, odnosno 37,50 posto od ukupnog broja. Prema posljednjem popisu stanovništva, u BiH živi nešto više od 30 posto srpskog stanovništva.

Kada su predstavnici Ostalih u pitanju, samo jedna direktorska pozicija na državnom nivou pripada zvaničnicima koji ne pripadaju niti jednom od tri konstitutivna naroda.

Uprkos Dodikovim najavama, održavanje tog sastanka je upitno, prije svega zbog nespremnosti HDZ-a da učestvuje u novoj raspodjeli. Postojeća situacija najmanje odgovara SNSD-u i njihovim satelitima, koji gotovo dvije godine nakon održavanja Općih izbora još nisu imenovali svoje kadrove na pozicije koje pripadaju kadrovima iz reda srpskog naroda.