Prvi je fiskalna procjena troškova koji će omogućiti da ustanove otvore svoja vrata i adekvatno odgovore potrebama svih korisnika, a drugi se odnosi na privremeno rješavanja statusa ustanova koji se ogleda u mogućnosti da Skupština KS navedene ustanove proglasi od značaja za Kanton Sarajevo te njihovo finansiranje osigura u Budžetu KS do trajnog rješavanja njihovog statusa.

Ovih šest ustanova u ovom statusu imaju 99 uposlenika i iz budžeta KS oni se na godišnjem nivou finansiraju u iznosu od 773.400 KM. Ukupni troškovi koji bi proizašli iz ovoga će biti poznati nakon detaljne analize struke.

Prijedlog ministra Alikadića pozdravile su direktorice Historijskog muzeja BiH Elma Hašimbegović, Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH Šejla Šehabović, direktorica Kinoteke BiH Devleta Filipović, te direktori Zemaljskog muzeja BiH Mirsad Sijarić, Biblioteke za slijepa i slabovidna lica BiH Sakib Pleh, direktor Umjetničke galerije BiH Strajo Krsmanović.

Za naš portal govorili su i kako se nose sa novonastalom krizom prouzrokovanom pandemijom koronavirusa, podsjećaju kako su do sada dolazili do sredstava, s obzirom na to da su u godinama nakon rata bez riješenog pravnog statusa, zbog čega "ne pripadaju nikome", iako ih je država osnovala, a govorili su i na koji način su sada dostupni publici, kao i koliko hladni pogon na mjesečnom ili godišnjem nivou iznosi za institucije na čijem su čelu.

A ukupna cifra za hladni pogon, za sve institucije na godišnjem nivou, kako saznajemo, otprilike bi iznosio 3,5 miliona KM.

Zemaljski muzej BiH

- Takozvani hladni pogon (režijski troškovi, plate, ugovarači) Zemaljskog muzeja BiH na mjesečnom nivou iznosi oko 100.000 KM ili 1.200.000 na godišnjem nivou. U 2019. godini smo dobili oko 550.000 KM (FMNO i Ministarstvo kulture i sporta KS), a u 2020. do sada nismo dobili nista, dakle 0.

Dio sredstava koji nam je nedostajao u ranijim periodima kompenzirali smo vlastitom zaradom (oko 400.000,00 KM u 2019), ali sada kada toga nema, nemamo nikakve opcije, osim da se nadamo pomoći od državnih, federalnih i kantonalnih ministarstava.

Ministar Alikadić je u jednom danu uradio više nego njegov prethodnik i kolege na drugim nivoima, za nekoliko mandata - izračunao je koliko ove institucije imaju zaposlenih! To je ogroman napredak i osnova da se barem hladni pogon za institucije koje "nikom ne pripadaju" osigura sa budžeta Kantona Sarajevo. Želim samo podsjetiti da je to tako mizeran iznos da ne bi ugrozio budućnost KS, ni pod trećim valom koronavirusa. Očekujem razumnu i racionalnu raspodjelu sredstava, ništa drugo - kazao je direktor Mirsad Sijarić.

Historijski muzej BiH

- Novonastala situacija nije utjecala na promjenu misije Historijskog muzeja BIH koji je nastavio djelovati na usluzi zajednice: prebacujući se na polje digitalnih medija, "otvorili" smo dvije izložbe, virtualno vodili kroz muzej, iz kolekcija predstavljali predmete i priče koji mogu poslužiti kao primjeri odgovornosti, solidarnosti, zdravstvenih politika, a sve u želji da zadržimo komunikaciju sa zajednicom i našim građanima ponudimo više od stresnih vijesti o koronavirusu, te joj na taj način pokušamo biti od koristi.

No shvatili smo jedno, budućnost čovječanstva možda i leži u digitalnim tehnologijama, nove okolnosti su i nama bila prilika da više o tome razmišljamo, ali smo potpuno svjesni da je nama ipak ključan živi kontakt s publikom, a publici direktno muzejsko iskustvo i dodir sa muzejskim prostorom i predmetima i jer upravo to čini njegovu magiju, te stoga jedva čekamo da ponovo otvorimo vrata naše lijepe zgrade.

Bez redovnih finansijskih sredstava, u stanju permanentne krize i stalne neizvjesnosti grantova koji nam se nude kao opcija za preživljavanje, nipošto za normalno djelovanje (napomene radi, Muzej u 2019. nije dobio grant Federalnog ministarstva kulture, a grant Ministarstva civilnih poslova BiH nije bio ni raspisan), stanje pandemije je direktno ugrozilo rad Historijskog muzeja BiH sa još jedne strane - u potpunosti nam je onemogućilo vlastite izvore prihoda.

Kriza u sektoru turizma odnosi se i na muzeje, kao turističke destinacije, pogotovo imajući u vidu da strani turisti čine veliki procenat naših posjetitelja; nadalje, međunarodni projekti i saradnja na koje se muzej uveliko oslanjao su zaustavljeni ili odloženi za neko sigurnije vrijeme, usluge i aktivnosti kojima muzej ostvaruje značajne prihode su obustavljeni. Iako u permanentnoj krizi koja traje godinama, prvi put se osjećamo potpuno nemoćni da djelujemo i optimističnije gledamo na stvari jer se ovaj put ne možemo osloniti na vlastiti rad i u tome tražiti svoju priliku.

Umjesto da postoji razumijevanje i krizno djelovanje za podršku kulturi, kao što je to slučaj u mnogim zemljama (pa i okruženja), nevjerovatno je sramna i nerazumna odluka o potpunom izbacivanju transfera za kulturu Vlade FBIH. Zbog toga se svaki signal od strane državnih institucija da treba stati iza ugroženih kategorija, u koje kultura i naročito muzeji svakako spadaju, dočekuje kao pozitivan. U tom svjetlu, uvjerenje ministra Alikadića, iskazano na sastanku sa direktorima kulturnih institucija bez pravnog statusa, da je potrebno kulturu institucionalno jačati, ostavlja prostor za nadu da barem dosadašnja podrška koju je Kanton davao neće izostati.

Šta više, na sastanku međusobnog upoznavanja ministra sa problemima i mogućim rješenjima bilo je riječi i o mogućnostima da Ministarstvo kulture KS preuzme finansiranje hladnog pogona ovih institucija do rješavanja njihovog pravnog statusa. Ono što se činilo ohrabrujuće i dalo nam tračak optimizma je spremnost ministra Alikadića da pokuša da se izbori za ova sredstva. Jer možda je ova opća kriza dobro vrijeme za pozitivno djelovanje.

Nama treba 35.000 KM mjesečno za hladni pogon, plaće plus režije 12 mjeseci. S tim da su ovo troškovi bez grijanja/klimatizacije, koje nemamo. Mi u startu uštedimo za grijanje jer ga nemamo - kazala je direktorica Elma Hašimbegović.

Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH

- Pandemija je, kao i svaka katastrofa, prilika da izaberemo: odustati ili naučiti lekciju. Naše društvo voli i čak često žudi da izabere prvu opciju. Takvim izborom ljudi kod nas decenijama pravdaju svoje neznanje i nerad. Učenje je težak i bolan proces, pogotovo za ljude koji su navikli živjeti na tuđi račun. Nama u institucijama kulture od državnog značaja budžet nije ukinut, mi ga uopće i nemamo. Dosad smo živjeli od projekata i takmičili se za sredstva za beznačajnim organizacijama i udruženjima građana - a sada nam je i na državnom i na federalnom nivou i sama mogućnost te nepravedne utakmice ukinuta!

Prijatno sam iznenađena pristupom ministra Alikadića. Nama je godinama toliko toga obećavano da ni u šta nećemo lako povjerovati, ali ministar je obećao da će se lično pobrinuti da se tačno provjere potrebe institucija za održavanje "hladnog pogona" te da će, budući da se za kantonalni budžet radi o prihvatljivoj i skoro pa smiješnoj cifri, pred Skupštinu Kantona Sarajevo iznijeti svoj prijedlog o osiguravanju neophodnih sredstava. To je konkretno obećanje i meni ne izgleda neozbiljno. Otprilike hladni pogon za Muzej na godišnjem nivou iznosi 250.000 KM - kazala je direktorica Šejla Šehabović.

Biblioteka za slijepa i slabovidna lica BiH

- Biblioteka za slijepa i slabovidna lica BiH, za razliku od svih drugih biblioteka koje su u ovom vremenu zatvorene, radi u punom kapacitetu iako plaću čekaju od januara mjeseca. Zahvaljujući volonterima (Vladimir Čolaković, Erna Saljević, Denis Hadžić, Slađana Bratić, Adnan Čomor, Hana Zrno, Karla Matošić, Emir Fejzić) koji svakog dana dolaze u biblioteku i u dva tonska studija čitaju knjige za slijepa lica, dostava knjiga u Kantonu Sarajevo samcima, starim i samohranim licima se umnogostručila, iz razloga što je veliki broj naših korisnika 65+, i ne mogu izlaziti iz kuće, pa mi im to dostavljamo na kućne adrese.

Javni poziv za predlaganje projekata kulture i sporta radi sufinansiranja iz sredstava Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo za 2020. godinu je objavljen 2. maja i ostaje otvoren do 1. juna tekuće godine. Na ovaj poziv aplicira i Biblioteka slijepih kao i druge ustanove kulture sa svojim Programom rada za 2020. godinu. Izjava ministra je da se sredstva predviđena za šest institucija kulture od značaja za BiH, osigurana u Budžetu Kantona Sarajevo neće umanjivati, ali se mora zbog revizije čekati da prođe rok od 1. juna i nakon toga se očekuje uplata sredstava za prvih šest mjeseci ove godine.

Shodno Finansijskom planu Biblioteke za slijepa i slabovidna lica BiH, za 2020. godinu, za realizaciju Programskih aktivnosti biblioteke ukupno potrebna sredstva iznose 472.500 KM. Ovo je za hladni pogon, plaće i druge naknade - kazao je direktor Sakib Pleh. 

Kinoteka BiH

- Postoji dobra volja i ideja, ali ono što sam rekla ministru na sastanku, ponovit ću i sada, a to je da ja i Sakib Pleh već 20 godina idemo po sastancima i slušamo razna obećanja. Ministar Alikadić je mlad čovjek, ima entuzijazma i ostaje nada da će njegova ideja biti prihvaćena i relizovana.

Ako je Univerzitet u Sarajevu sveden na nivo kantona, mogu i ove kulturne institucije svesti, i tako riješiti naš pravni status i problem. Imamo jako teška iskustva, dobijali smo uvijek nedovoljno i uvijek je bila muka kako sastaviti kraj sa krajem, a mogućnosti da napredujemo su nikakve. Ne treba biti pesimističan, evo da damo šansu da mladi ljudi nešto urade. Uz veliku ljubav i trud smo uspjeli opstati, teško nam je bilo i u boljim vremenima, a situacija u državi zbog novonastale situacije sa pandemijom je teška. Na godišnjem planu da bismo opstali, samo za osnovne stvari nama je potrebno 285.000 KM minimalno - kazala je direktorica Devleta Filipović. 

Umjetnička galerija BiH

- Čini se da je ministar verbalno dosta dobro reagovao. Dali smo mu prostor, i gajimo nadu da bi tu nešto moglo biti. Dogovorili smo se oko konkretnih poteza, ideja je da se rješavamo po posebnoj proceduri jer Kanton nije naš osnivač. Oni bi naš problem riješili kako je riješena i Adakemija nauka i umjetnosti, što dakle, ponavljam, ne podrazumijeva osnivačka prava. Ali sve su to opet privremena rješenja. Mi i dalje ostajemo bez pravnog statusa, samo bi nam ovim načinom riješili finansije koje su neophodne da bismo opstali. Na godišnjem nivou ta cifra za Umjetničku galeriju BiH iznosi 400.000 KM, s tim da smo mi kazali ministru da u upravi prihoda može dobiti ove informacije, da ne bude da neko od nas traži više nego što mu treba. Njemu se to dopalo i mislim da je već angažovao svoj tim koji će to uraditi - kazao je direktor Strajo Krsmanović.