Obilježavanje 29. godišnjice od zasedanja prvog Svebošnjačkog sabora održanog u Sarajevu 28. septembra 1993. godine i usvajanja Deklaracije o vraćanju povesnog nacionalnog imena Bošnjak umjesto dotadašnjeg etničkog naziva Musliman, počelo je prijemom u BNV-u i otvaranjem izložbe slika likovne kolonije "Sjenica 2022", a nastavljeno centralnim događajem, svečanom Akademijom "29 godina od vraćanja imena Bošnjak".

Programu u novopazarskom Domu omladine prisustvovali su predstavnici bošnjačkih nacionalnih vijeća iz zemalja regiona, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Hrvatske, predstavnici Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca, udruženja koja u Republici Turskoj okupljaju ljude porijeklom iz Sandžaka, predstavnici Generalnog konzulata Republike Turske u Novom Pazaru, narodni zastupnici u Skupštini Srbije, gradonačelnici i predsjednici općina iz regiona.

Okupljenima je videoporukom Dan Bošnjaka čestitao predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović.

- Odluka da se centralna manifestacija povodom obilježavanja Dana Bošnjaka organizuje i izvan Bosne i Hercegovine samo doprinosi jačanju osnovne poruke bošnjačkog Sabora i ciljeva koji su pred nama. Ovaj datum nas podsjeća na održavanje prvog Bošnjačkog sabora, kada je naš narod vratio svoje historijsko ime i ime svog jezika. Bošnjaci nisu nastali tog dana, mi postojimo na ovom podneblju otkako je Bosne i Hercegovine, ali ovaj datum nas podsjeća na izuzetan historijski događaj koji je imao presudan značaj za sudbinu našeg naroda.

Na ovaj datum, potvrdimo svoju opredijeljenost za izgradnju inkluzivnog i demokratskog društva u kojem niko, pa ni bošnjački narod, neće biti diskriminisan zbog svog identiteta. Kao sastavni dio bosanskohercegovačkog, regionalnog, evropskog i šireg međunarodnog mozaika, Bošnjaci su samosvojan narod i tako će i ostati - naveo je, između ostalog, u video obraćanju predsjedavajući Predsjedništva BiH, Šefik Džaferović.

Najveći skup Bošnjaka u najtežim vremenima

Predsjednica Bošnjačkog nacionalnog vijeća u Srbiji i predsjedavajuća Ureda Koordinacije bošnjačkih vijeća, Jasmina Curić, navela je u svom obraćanju kako je vrijeme kada se svebošnjački sabor organizovao i zasjedao bilo najteže vrijeme za Bošnjake, gdje god da su se oni u tom trenutku nalazili.

- Organizovati u najtežem trenutku najveći skup Bošnjaka pokazuje i dokazuje koliko naš narod zna biti hrabar i sa koliko svijesti razmišlja o budućnosti i budućim generacijama. Bošnjački sabor upravo nosi poruku budućim generacijama da i ako se nađu u teškom trenutku ne zaborave da imaju svoj korijen, historiju, da je neko prije njih ulagao napore da zadrži ime Bošnjak i jezik bosanski.

Bošnjaci su stari evropski narod, koji ima jasnu, historijski utemeljenu vertikalu postojanja, više od hiljadu godina na Balkanu, Gornjem Iliriku u doba Rimskog carstva. Nakon više od 130 godina potiranja, potiskivanja i praktičnog brisanja naziva Bošnjak jasno je da je naš put u onome što se zove potpuna nacionalna afirmacija mnogo kompleksniji i složeniji. Bošnjaci Sandžaka se i danas u državi Srbiji bore za status naroda koji su imali u bivšoj Jugoslaviji. Poštovani prisutni, ispred Bošnjačkog nacionalnog vijeća, ispred svih Bošnjaka u ovoj državi, na ovom skupu koji je najznačajniji za sve Bošnjake svijeta, poručujem da borba Bošnjaka da ostvare svoja prava u ovoj državi i vrate status naroda nikada neće prestati - navela je Curić.

Ona je istakla da će Bošnjaci uvijek imati jasan stav i da su Bošnjaci dobro organizovan, svjestan i hrabar narod koji će uvijek znati ko je i kome pripada, ali i ko njemu pripada. Curić je navela da su Bošnjaci Sandžaka i Bošnjaci Bosne i Hercegovine dio jedinstvenog nacionalnog korpusa.

Moramo raditi na bošnjačkom jedinstvu

- Mi smo jedan narod - kazala je ona, osvrnuvši se na predstojeći popis stanovništva u Republici Srbiji:

- Svi Bošnjaci koliko nas ima, važno je da se izjasne na predstojećem popisu u Srbiji, sada tokom oktobra, da su po nacionalnosti Bošnjaci, da im je jezik bosanski, a vjera islam. Moramo alarmirati sve naše bližnje jer samo tako popisani moći ćemo lakše da ostvarimo naša prava, dođemo do mnogih rješenja i osnažimo naš Sandžak. Ostat će za buduće generacije trajno zabilježeno naše izjašnjenje na ovom popisu. Mi Bošnjaci imamo jedni druge i jedni drugima moramo pomagati i sada i u budućnosti, moramo raditi na bošnjačkom jedinstvu jer samo ujedinjeni i jedinstveni možemo ostvariti mir, sigurnost i snagu za dalje uspjehe.

Osim izložbe slika kolonije "Sjenica 2022" i svečane Akademije "29 godina od vraćanja imena Bošnjak", BNV povodom Dana Bošnjaka u narednim danima organizovat će u Novom Pazaru promociju Zbornika radova "ZAVNOS-historijske okolnosti autonomije Sandžaka" i u Tutinu akreditovani seminar "Pravopisna norma bosanskog jezika", za prosvjetne radnike angažovane u nastavi na bosanskom jeziku.

BNV je odluku o obilježavanju Dana Bošnjaka donijelo prije tri godine, uz obrazloženje da je odluka donijeta u skladu sa Zakonom o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina, Zakonom o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina i Statutom BNV-a u Republici Srbiji.

Osim Dana Bošnjaka, nacionalni blagdani Bošnjaka u Srbiji su 11. maj - Dan bošnjačke nacionalne zastave, 20. novembar - Dan Sandžaka i 11. jul Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.