Protiv Čavke se, kako nezvanično saznaje Faktor, vodi istraga zbog sumnji u počinjena krivična djela zloupotreba položaja, nesavjestan rad u službi i lažno prijavljivanje. 

Faktor je prije desetak dana tražio zvaničnu informaciju da li se protiv Čavke vodi istraga, ali iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine, odnosno glasnogovorik ove institucije Boris Grubešić se ogluši na pismeni upit, te tako izbjegao mogućnost da demantira ili potvrdi ovu informaciju.

VEZANI TEKST - Krah Tužilaštva, visoka cijena pristupa tajnim podacima: Ko je i zašto izmislio aferu "Sigurnosne provjere"?

Predmet protiv Čavke je, navodno, formiran na osnovu krivične prijave koja se odnosi na prethodni debakl ovog državnog tužioca, u kojem je Sud BiH odbio optužnicu protiv direktora OSA-e Osmana Mehmedagića, ministra sigurnosti Selme Cikotića i savjetnika direktora OSA-e Muriza Druškića. U toj se optužnici, koju je Čavka nakon prvobitne odbijenice ponovo podigao, Mehmedagić, Cikotić i Druškić terete za "zloupotrebu službenog položaja s ciljem pribavljanja koristi ili nanošenja štete drugome".

Sud BiH je, navodno, ponovo odbio potvrditi i drugu Čavkinu optužnicu u istom predmetu, ali takva informacija još nije zvanično potvrđena. 

U svojim optužnicama koje Sud zbog manjkavosti uporno odbija potvrditi, Čavka tereti Druškića za "zloupotrebu položaja" tvrdeći da je njegovo imenovanje u Komisiju za rješavanje žalbi u postupku sigurnosnog provjeravanja protivno zakonu zbog njegovog radno-pravnog statusa. Čavka je kao spornu ocijenio činjenicu da je Druškić gotovo dva mjeseca nakon što je predložen za članstvo u Komisiji ispred OSA-e stjecao uvjet za starosnu penziju. Nije Čavku spriječila ni činjenica da je Druškić nastavio svoj angažman u OSA-i i nakon stjecanja tih uvjeta, odnosno potpisivanjem ugovora o djelu, što je obesmislilo optužbe na račun upitnosti legaliteta Druškićevog imenovanja.

Međutim, tu nije bio kraj Čavkinim pravnim vratolomijama. Tvrdeći da se Druškiću odlaskom u penziju uskraćuje pristup podacima "vrlo tajno", Čavka je demonstrirao zavidan nivo nepoznavanja pozitivnih zakonskih propisa, odnosno Zakona o zaštiti tajnih podataka. Tim su zakonskim rješenjem propisani kriteriji za gubljenje privilegije pristupa tajnim podacima, a niti jedan od njih se ne odnosi na karakter radno-pravnog statusa ili stjecanje uvjeta za odlazak u penziju.

Uzimajući u obzir da su sve ove činjenice, pa i ona da Druškić kao član Komisije nikako nije mogao samostalno donositi odluke jer se one donose većinom glasova od ukupnog broja članova Komisije, bile poznate Čavki, nameće se pitanje motiva podizanja optužnice i vođenja "medijske istrage" protiv optuženih lica.

VEZANI TEKST - Nakon što ju je Sud dvaput odbio: Tužilaštvo ponovo podiglo optužnicu protiv Mehmedagića, Cikotića i Druškića

Očigledno je da je i nad ovim predmetom "lebdio duh nekih politika", kako je sudija Perić opisao predmet koji se odnosio na izuzimanje snimka iz BH Pošte, s obzirom na identičnu političku, pravosudnu i medijsku strukturu koja je davala vjetar u leđa Čavkinim optužnicama.

Sud BiH je, podsjetit ćemo, odbio prvobitnu optužnicu u predmetu "Sigurnosne provjere" jer Čavka, kako se navodi u obrazloženju, nije uopće dostavio dokaze koji bi upućivali na počinjenje krivičnog djela. 

Zašto je podigao optužnicu zasnovanu na nepostojećoj argumentaciji, te zašto ju je ponovio i nakon odbijenice Suda BiH, a sada i po drugi put dobio odbijenicu, Čavka će izgleda morati objasniti svojim kolegama u Tužilaštvu BiH, koje ovaj put neće imati mnogo prostora za zataškavanje slučaja jer su, prema saznanjima Faktora, informacije o cijelom slučaju dostavljene i na adrese nekoliko međunarodnih organizacija i stranih ambasada u BiH.