open-navfaktor-logo
search
Zapadni Balkan
Izvještaj Evropske unije o napretku: Bosna i Hercegovina dobila najlošije ocjene
Srbiji je preporučeno otvaranje dva nova klastera u pregovorima sa Evropskom unijom, a Bosna i Hercegovina je dobila najgore ocjene u izveštajima za svaku državu koja cilja ka evropskim integracijama, a koji će Evropska komisija objaviti danas. 
19.10.2021. u 13:38
get url
text

Radi se o izvještajima u paketu proširenja, najvažnijem dokumentu za države koje nastoje da se jednog dana priključe evropskom bloku. Paket proširenja koji sadrži izvještaje eksperata EK za svaku državu pojedinačno kasnije popodne predstavit će evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi, autor paketa.

Paket ċe se odnositi na šest zemalja zapadnog Balkana: Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija, kao i Tursku.

Srbija i Crna Gora su veċ uveliko u procesu pristupnih pregovora, s tim da je Crna Gora otvorila sva poglavlja u procesu. Turska također pregovora o članstvu u EU, mada u zaoštrenim odnosima sa briselskim institucijama.

VEZANI TEKST - Slovenija pozvala EU da primi u članstvo države Zapadnog Balkana do 2030. godine

Albanija, i Sjeverna Makedonija čekaju na otvaranje pregovora, dok su BiH i Kosovo na kraju rang liste kao jedine zemlje koje imaju evropsku perspektivu, ali i dalje nemaju status kandidata za članstvo u EU.

EK objavljuje ovaj izvještaj jednom godišnje i ukazuje na stanje u svim ključnim oblastima gdje su reforme neophodne kako bi ove zemlje napredovale u euroitegracijskim procesima.

Izvještaj koji se tiče Bosne i Hercegovine, ima ubjedljivo najgore ocjene eksperata EK što se tiče stanja u zemlji u upoređenju sa ostalim zemljama regiona.

Nema napretka u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, u reformi izbornog procesa slobodi izražavanja, niti vanjskih odnosima, a zabilježeno je nazadovanje u oblasti javne nabavke. Što se tiče političkih kriterija, navodi se da su zakonodavna i izvršna vlast imale "slab učinak zbog političke polarizacije i poremećaja uzrokovanih pandemijom". 

- Negativni efekti rasprostranjene korupcije i znaci političkog zarobljavanja nastavili su se snažno manifestovati tokom pandemije, direktno utičući na dobrobit građana - ocjenjuje se u izvještaju koji je posvećen Bosni i Hercegovini.

U dokumentu se navodi kako izaziva zabrinutost "selektivno i netransparentno gonjenje i sudsko praćenje slučajeva korupcije". Identifikuju se sistemski nedostaci u operativnoj saradnji između agencija za sprovođenje zakona i veoma ograničena razmjena obavještajnih podataka. Za policiju se kaže da je "podložna političkom uplitanju", a finansijske istrage i zapljena imovine su, prema nalazima, "uglavnom neefikasni".

Kada je u pitanju navedeni nedostatak napretka u borbi protiv korupcije, u Izvještaju se navodi nazadovanje i u oblasti javnih nabavki. Pri javnim nabavkama je BiH "primjenjivala povlašteni tretman" za domaće ponuđače prilikom dodele javnih ugovora, konstatuje se i ocjenjuje kako su potrebne "hitne aktivnosti" na usvajanju zakona o javnim nabavkama i sukobu interesa.

Poseban dio Izvještaja se odnosi na migrantsku krizu u zemlji, gdje se kaže da vlasti nisu uspjele da uspostave održivi sistem migracija i azila što je dovelo do humanitarne krize u decembru 2020. Izvještaj govori o opsežnom angažovanju i podršci EU, te da je u Lipi kod Bihaća na sjeverozapadu BiH osnovan privremeni šatorski kamp za pružanje skloništa svim osobama u potrebi.

Priznaje se da je Bosna i Hercegovina pojačala napore za poboljšanje upravljanja migracijama, ali ocjenjuje se da je potrebno da zemlja obezbijedi efikasnu koordinaciju na svim nivoima upravljanja granicama i kapaciteta za upravljanje migracijama, kao i funkcionisanje sistema azila.

- Ovo zahtjeva pravednu raspodjelu odgovornosti između svih entiteta i kantona, uključujući i smještanje prihvatnih centara - navodi se u izvještaju EK o Bosni i Hercegovini.

Što se tiče osnovnih prava, iako je zakonodavni i institucionalni okvir uveliko uspostavljen, Bosna i Hercegovina, kako stoji u izvještaju, tek treba da usvoji sveobuhvatni strateški okvir. Navodi se da su potrebne značajne reforme kako bi se svim građanima omogućilo ostvarivanje njihovih političkih prava i osiguralo nediskriminatorno, inkluzivno i kvalitetno obrazovanje za sve, uključujući i prevazilaženje prakse "dvije škole pod jednim krovom".

VEZANI TEKST - Vijeće za vanjske poslove EU-a prihvatilo produženje misije EUFOR-a u BiH; Turković: Izuzetno važni zaključci

- Nije postignut napredak u garantovanju slobode izražavanja i medija, u zaštiti novinara od prijetnji i nasilja obezbjeđivanjem odgovarajućih sudskih mjera, niti u osiguravanju finansijske održivosti sistema javnog emitovanja", stoji u dokumentu i dodaje da i dalje postoje izazovi u pogledu slobode okupljanja, posebno u entitetu Republika Srpska, "gdje su aktivisti bili izloženi zastrašivanju i sudskom gonjenju".

Naglašava se da Ustav Bosne i Hercegovine i dalje krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, i nakon presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci i srodnih slučajeva. Također stoji da nije postignut napredak u poboljšanju izbornog okvira u skladu sa evropskim standardima i osiguravanju transparentnosti finansiranja političkih stranaka, objavio je RSE. 

Kako se navodi u izvještaju, Bosna i Hercegovina nije postigla ni napredak u pogledu vanjskih odnosa.

- Zemlja mora pojačati napore da okonča pristupanje Svetskoj trgovinskoj organizaciji. Bosna i Hercegovina se snažno ohrabruje da poboljša svoje usklađivanje sa vanjskopolitičkim izjavama EU-a i restriktivnim mjerama - ocjenjuju eksperti EK.

Navode, međutim, da je zemlja nastavila aktivno učestvovati u regionalnoj saradnji i održavati dobrosusjedske odnose.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.