Za Mandića je glasalo 49 zastupnika  nove parlamentarne većine koju čine Pokret Evropa sad, Demokrate, Socijalistička narodna partija, prosrpska koalicija "Za budućnost Crne Gore" i dvije albanske koalicije. Poslanici opozicije su u trenutku glasanja napustili skupštinsku salu.

Andrija Mandić je doskorašnji lider Demokratskog fronta i neko ko je prisutan na političkoj sceni dugi niz godina. Bio je kandidat za predsjednika Crne Gore 2008. i 2023. godine. Njegov DF je godinama zastupao tri politička cilja - povlačenje priznanja nezavisnosti Kosova, izlazak Crne Gore iz NATO-a i ukidanje sankcija Rusiji koje je Crna Gora 2014. uvela sljedeći spoljnopolitički kurs Evropske unije.

Ima titulu četničkog vojvode, blizak je Srpskoj pravoslavnoj crkvi, a javno mu je za predsjedničke izbore u martu ove godine pružio podršku predsjednik bh. entiteta RS Milorad Dodik.

Mandić je uz još jednog lidera DF Milana Kneževića, optužen u slučaju "državni udar", za pripremu nasilne promjene vlasti na dan izbora 2016. godine. U prvostepenom postupku su osuđeni na zatvorske kazne, koje je ukinuo Apelacioni sud i slučaj vratio na ponovno suđenje.

Tokom rasprave, od strane opozicije se čulo da nije dobro za Crnu Goru da na ovako važnu funkciju dolazi čovjek koji je protivnik NATO Alijanse, neko ko je poznat po ratnohuškačkoj retorici. S druge strane, predstavnici buduće vladajuće većine su saopštili da su uvjereni da će Andrija Mandić časno braniti Ustav.

Do kraja sjednice, biće izabrani i potpredsjednici Skupštine. Iz Pokreta Evropa sad, najbrojnije političke partije u parlamentu, najavljeno je da će njihov kandidat za potpredsjednika Skupštine biti Boris Pejović. Demokrate su najavile da će Zdenka Popović biti kandidatkinja te stranke za potpredsjednicu parlamenta.

Očekuje se da, odmah nakon izbora rukovodstva parlamenta, bude zakazana nova sjednica Skupštine na kojoj bi bila izabrana 44. Vlada Crne Gore.

Mandatar Milojko Spajić u četvrtak je Skupštini dostavio predlog sastava i program rada nove vlade.