Porijeklo mu nije teško pogoditi s obzirom na to kako se zove. Poznat kao emental sir, smatra se da je prvi put napravljen u švicarskim Alpama, u 14. stoljeću. Bio je tvrd, imao je dug rok trajanja i lako se transportirao niz planine gdje se proizvodio, piše Reader’s Digest.

Danas se naziv švicarski sir odnosi na to kako se proizvodi, a ne odakle dolazi. Svi znaju da su rupe na švicarskom siru najveće, a različitim od ostalih vrsta sireva čini ga dodavanje posebne bakterije, propionibacterium shermanii.

Ta bakterija fermentira mliječnu kiselinu i proizvodi ugljični dioksid koji se skuplja na određenim mjestima u siru pa se stvara veliki mjehur. Niti jedna druga vrsta sira ne koristi ovu kulturu.

Dakle, sljedeći put kada vas neko priupita "zašto švicarski sir ima rupe?" možete sa sigurnošću reći da je sve u bakterijama.

Švicarski sir koji nema rupe, naziva se slijepi švicarski sir, ali on nije pravi i nema okus ni teksturu koju očekujete.

Okus i tekstura švicarskog sira čine ga idealnim za dodavanje u veliki broj recepata.