Napetosti na južnom Kavkazu su visoke već mjesecima oko otcijepljenja enklave, međunarodno priznate kao dio Azerbejdžana, piše BBC.

Azerbajdžan i Armenija zadnji put su zaratili prije tri godine.

Baku je jasno dao do znanja da će se najnovija ofanziva zaustaviti samo predajom.

Kad su počeli sukobi

Savjetnik predsjednika Azerbejdžana Hikmet Hajijev izjavio je da će biti uspostavljena prava i sigurnost civila armenskog porijekla u Karabahu i poručio je kako ilegalni separatistički marionetski režim u azerbejdžanskom regionu Karabaha mora biti raspušten i da armenske oružane snage moraju biti razoružane, javlja Anadolija.

Hajijev je u svojoj pisanoj izjavi komentirao antiterorističku operaciju koju je pokrenuo Azerbejdžan za ponovno uspostavljanje ustavne strukture u Karabahu.

Navodeći da je azerbejdžanska vojska visokopreciznim oružjem u Karabahu gađala legitimne vojne ciljeve, Hajijev je naveo da je spriječeno nanošenje štete civilima.

- Ilegalni separatistički marionetski režim u regionu Karabaha u Azerbejdžanu mora se raspustiti, a armenske oružane snage moraju biti razoružane. Prava i sigurnost civila jermenskog porijekla u Karabahu biće osigurani u okviru azerbejdžanskog ustava i međunarodnih obaveza - poručio je Hajijev.

Azerbejdžan i Armenija su prvi put zaratili početkom 1990-ih nakon raspada Sovjetskog Saveza. Zatim je 2020. Azerbejdžan ponovo zauzeo područja u i oko Nagorno-Karabaha prije nego što je dogovoreno primirje koje su nadzirale ruske mirovne snage.

Nagorno-Karabah je međunarodno priznat kao teritorij Azerbajdžana, ali ima većinom armensko stanovništvo koje se odupire azerbajdžanskoj vlasti više od jednog stoljeća. Godine 1991. ova regija s oko 150.000 ljudi proglasila je nezavisnost i od tada ima samoupravu uz armensku podršku kao nepriznata Republika Artsah.

 VEZANI TEKST - Azerbejdžan objavio da je u Karabahu pokrenuta antiteroristička operacija

Nagorno-Karabah, planinska regija bez izlaza na more unutar granica Azerbejdžana, bio je izvor sporova još prije stvaranja Sovjetskog Saveza.

Napetosti su bile potisnute kada su Armenija i Azerbejdžan bili sovjetske republike, ali su se ponovo pojavile nakon završetka hladnog rata i raspadanja kontrole Komunističke partije nad sovjetskim blokom.

Etnički Armenci u Karabahu pozvali su u utorak na prekid vatre i početak pregovora. Ali iz azerbejdžanskog ultimatuma bilo je jasno da je cilj Bakua bio dovršiti osvajanje planinske enklave.

Armenski premijer Nikol Pashinyan optužio je Azerbejdžan za početak kopnene operacije s ciljem "etničkog čišćenja".

Ali stotine armenskih protestanata, frustriranih odgovorom svoje zemlje, sukobilo se s policijom ispred parlamenta u Erevanu, osuđujući svog vođu kao izdajicu i pozivajući ga na ostavku.

Azerbejdžan je rekao da bi pregovori mogli započeti u gradu Yevlakh, nekih 100 km (60 km) sjeverno od regionalne prijestolnice Karabaha Khankendi, koju etnički Armenci zovu Stepanakert.

Nakon desetljeća povremenih sukoba Azerbajdžan je 2020. godine započeo vojnu operaciju koja se pretvorila u drugi rat u Nagorno-Karabahu, brzo probivši armensku obranu. Tokom 44-dnevnog sukoba vratio je kontrolu nad sedam okruga i oko trećine samog Karabaha.

U pregovore o prekidu vatre uključila se i Rusija, saveznica Armenije, koja također ima dobre odnose s Azerbejdžanom. Dogovor je predviđao oko 2000 ruskih mirovnjaka raspoređenih u Karabahu kako bi čuvali jedinu preostalu cestu koja povezuje enklavu s Armenijom - takozvani Lačinski koridor.

U decembru 2022. azerbejdžanski su aktivisti uz podršku vlade počeli blokirati Lačinski koridor, a u aprilu 2023. Azerbejdžan je uspostavio novu kontrolnu tačku duž rute. Ovi potezi su presjekli protok ljudi i robe između Armenije i Nagorno-Karabaha, osim hitnih medicinskih evakuacija, stvarajući ono što su SAD i drugi nazvali "humanitarnom situacijom koja se brzo pogoršava".

Od kraja 2020. 3.000 Rusa pratilo je krhko primirje, no pažnju Moskve skrenula je njena sveobuhvatna invazija na Ukrajinu.

Procjenjuje se da oko 120.000 etničkih Armenaca živi u planinskoj enklavi. Rusija je rekla da njeni vojnici evakuiraju civile iz Karabaha i da su premjestili gotovo 500 njih iz najugroženijih područja.

Zašto je pokrenuta operacija

Posljednjih devet mjeseci Azerbejdžan je nametnuo učinkovitu blokadu jedinog pravca u enklavu iz Armenije, poznatog kao Lachinski koridor.

Azerbejdžan je rekao da je pokrenuo svoju operaciju kao odgovor na smrt šest osoba, uključujući četiri policajca, u dvije kobne eksplozije nagaznih mina u utorak ujutro.

Tada su se oglasile sirene za zračnu uzbunu, a u glavnom gradu Karabaha mogli su se čuti zvukovi artiljerije i pucnjave. Stambene zgrade su oštećene, a novinarka Siranush Sargsyan opisala je kako je vidjela kako je zgrada do nje pogođena.

Dužnosnici Karabaha rekli su da je pet ljudi ubijeno, a deseci su ranjeni, uključujući žene i djecu.

Dužnosnici odbrane u otcijepljenoj regiji rekli su da je azerbejdžanska vojska "prekršila primirje duž cijele linije kontakta raketno-artiljerijskim udarima". Drugi predstavnici Karabaha govorili su o "vojnoj ofanzivi velikih razmjera", iako su kasniji izvještaji govorila da je intenzitet vatre smanjen.

Azerbejdžansko ministarstvo odbrane insistiralo je na tome da nisu gađani civili ili civilne zgrade, te da su "samo legitimni vojni ciljevi onesposobljeni upotrebom visokopreciznog oružja".

Optužio je armenske snage za "sistemsko granatiranje" položaja svoje vojske i rekao da je odgovorio pokretanjem "lokalnih, protiterorističkih aktivnosti... kako bi se razoružale i osigurale povlačenje formacija armenskih oružanih snaga s naših teritorija".

U kratkom televizijskom obraćanju, armenski premijer odbacio je tvrdnje da je njegova vojska umiješana.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je da je bilo upozoreno na azerbajdžansku ofanzivu samo nekoliko minuta unaprijed i pozvalo obje zemlje da poštuju prekid vatre potpisan nakon rata 2020. Posebni regionalni predstavnik EU-a, Toivo Klaar, rekao je da postoji "hitna potreba za hitnim prekidom vatre".

Komentator za Južni Kavkaz Laurence Broers rekao je u utorak da je armensko stanovništvo u Karabahu oslabljeno blokadom i da je azerbejdžanska operacija pokrenuta "naizgled kako bi se u cijelosti zauzeo Karabah naseljen Armencima".

Nikol Pašinjan je nedavno rekao da Rusija "spontano napušta regiju".

Hikmet Hajiyev, posebni savjetnik azerbejdžanskog predsjednika Ilhama Aliyeva, pozvao je separatističku etničko-armensku upravu da se "raspusti".

- Azerbajdžan je uvijek govorio da smo spremni pružiti prava i sigurnost karabaškim Armencima prema ustavu - rekao je za BBC News.

Azerbejdžan je negirao povećanje broja trupa u regiji. U ponedjeljak je dopustio pomoć Međunarodnog odbora Crvenog križa u Karabakh na dvije ceste, jednu preko Lachinskog koridora iz Armenije, a drugu na azerbejdžanskoj cesti Aghdam.

Prije početka ofanzive u utorak postojale su nade da bi se napetosti mogle smiriti.

Azerbejdžansko ministarstvo odbrane objavilo je slike vozila za koje kaže da je uništeno nagaznom minom, ali etnički armenski dužnosnici rekli su da je azerbajdžanska vojska prekršila prekid vatre.