U drugom dijelu teksta AA pod naslovom "Oružje koje je Izrael testirao u masakru u Gazi", novinar Anadolije prikupio je podatke o naoružanju i municiji pomorskih i zračnih snaga koje je Izrael prvi put upotrijebio u Gazi od 7. oktobra i testirao na bojnom polju.

Izrael koristi sisteme umjetne inteligencije od 2021. i nastavlja ih razvijati. Ciljne sisteme umjetne inteligencije kao što su "Alchemist", "Depth of Wisdom", "The Gospel" i "Fire Factory" razvila je 8.200. jedinica Izraelske obavještajne agencije.

Izraelski stručnjaci, koji su prvi počeli koristiti sistem "The Gospel" u napadima na Gazu nakon 7. oktobra, odabrali su mete od najmanje pet ljudi u sistemu "Fire Factory" kako bi spriječili kolateralnu štetu i smrt civila, dok su uklonili ovo ograničenje u "Gospelu". Izrael, koji je bombardirao 15.000 ciljeva u prvih 35 dana napada na Gazu, uspio je bombardirati samo 6.000 ciljeva u svojim 51-dnevnim napadima 2014. godine.

Sistem "Gospel" podržan umjetnom inteligencijom izveden je iz izvora ljudske inteligencije (HUMINT), kao što su snimci dronova (VISINT), komunikacije otkrivene signalnom inteligencijom (SIGINT), podaci nadzora, geografska inteligencija (GEOINT) i praćenje kretanja i obrasci ponašanja pojedinaca i velikih grupa te otkriva mete analizom velikih skupova informacija. Izraelski vojni dužnosnici podijelili su informaciju da, dok se ranije moglo otkriti 50 ciljeva godišnje, s novim sistemom se otkriva najmanje 100 ciljeva dnevno, a polovica njih je bombardirana. Stručnjaci se slažu da su strašne civilne žrtve u nedavnim napadima na Gazu uveliko posljedica korištenja sistema podržanih umjetnom inteligencijom.

Izraelske odbrambene snage (IDF) objavile su da su po prvi put kopnenim snagama tokom napada na Gazu dostavljene obavještajne informacije u stvarnom vremenu i ciljevi u skladu s ažuriranim operativnim statusom. Navodi se da su u sklopu projekta "Pillar of Fire" pomenute mete u realnom vremenu prebačene u centar za upravljanje vatrom u Južnoj komandi, a zatim su izvedene stotine napada u saradnji sa zračnim i pomorskim snagama.

Zračne snage

Trideset devet naprednih američkih borbenih aviona F-35 ušlo je u inventar izraelskog ratnog vazduhoplovstva. Verzija koja se proizvodi za Izrael zove se F-35I "Adir" i planirano je još 75 nabavki počevši od 2027. godine.

Na početku napada na Gazu, SAD je ažurirao "datoteke misije (MDF)", koje se mogu opisati kao "mozak" izraelskih F-35I i isporučio ih.

U novembru 2023. objavljeno je da je krstareću raketu koju su navodno ispalili Huti u Jemenu prvi put oborio "Adir" F-35I.

S druge strane, 140. i 116. eskadrila F-35I "Adir" izraelskog ratnog vazduhoplovstva koristila je "slobodno padajuće" (nevođene) avionske bombe, vođene JDAM-om (zajedničkom municijom za direktan napad), što je zabilježeno kao prvi napad u kojem je ovaj sistem testiran u svijetu.

Osim toga, avioni "Adir" do sada su nosili municiju unutar aviona, ali se odustalo od opcije "tajno" te su bombe utovarene na krila, što im je dalo priliku i sposobnost obavljanja više misija u jednom naletu.

Izrael, koji je izbacio stotine avionskih bombi GBU-31 "Shelter Piercing" od 907 kilograma u svojim posljednjim napadima na Gazu, dosegao je najveći broj od Vijetnamskog rata. Analiza satelitskih snimaka Gaze otkrila je više od 500 jama dovoljno velikih da ih otvori GBU-31 (promjera 12 metara).

Izraelsko ratno vazduhoplovstvo dobilo je također i dron "Nitzotz (Spark)" koji su razvili Rafael Advanced Defense Systems i njegova podružnica Aeronautics u septembru 2023. godine.

O bespilotnoj letjelici 5. generacije "Spark" nema puno podataka, no ono što se zna jeste da je teška približno 55 kilograma i ima raspon krila od pet metara, a koristi se u prikupljanju obavještajnih podataka, podršci kopnenim snagama i misijama otkrivanja ciljeva.

Izrael je 30. oktobra od američke kompanije AeroVironment zatražio kupovinu 200 sistema mobilne municije "Switchblade 600" (kamikaza dron) koje će koristiti kao "dronove samoubice". "Switchblade 600", koji može ostati u zraku više od 40 minuta, može se koristiti protiv skloništa, kao i protiv oklopnih vozila sa svojom oklopnom bojnom glavom razvijenom na temelju protivtenkovske municije Javelin od 54,5 kilograma. Dron ima domet od 80 kilometara.

U Gazi je prvi put korištena i bespilotna letjelica Hermes 900, koju su zajedno proizvele prva indijska privatna kompanija za bespilotne letjelice "Adani Defence and Aerospace" s izraelskom kompanijom "Elbit Advanced Systems".

Navodi se da te bespilotne letjelice, opremljene senzorima visokih performansi, mogu otkriti kopnene ili morske ciljeve. Dijelovi Hermesa 900 izrađeni od karbonskih kompozitnih materijala, dugačak je 8,3 metra, raspon krila mu je 15 metara, a nosivost je veća od 300 kilograma. Naglašava se da bespilotna letjelica velikog dometa, koja može ostati u zraku 36 sati na visini od 9.000 metara, ima napredne elektrooptičke sisteme, laserske markere i komunikacijsko-obavještajne (COMINT) kapsule.

Jedna od novih tehnologija Izraela je i sistem protivraketne odbrane "Arrow 3", koji je dio oružanog sistema "Arrow".

Ovaj sistem je presreo balističku raketu lansiranu iz Jemena koja je došla izvan atmosfere. Neutralizacija jemenske rakete od strane jedinice "Guardian Sword", uključene u sistem protivzračne odbrane, pokazuje da se osim konvencionalnih intervencija protiv prijetnji iz svemira koristi nova tehnologija.

Izrael radi na laserskom oružju koje će se koristiti za sprječavanje raketnih napad za "Željeznu kupolu". Napominje se da su prva testiranja sistema pod nazivom "Željezna zraka", provedena tokom napada na Palestinu, bila uspješna i da će biti dostupna u roku od nekoliko godina.

Izraelske zračne snage upotrijebile su 11. decembra avione Lockheed Martin C-130-J Super Hercules kako bi bacile približno sedam tona opreme za izraelske vojnike koji su izvodili kopnene napade u Khan Younisu, u južnom Pojasu Gaze. Ovo je bila prva izraelska operacija zračnog prevoza od Libanonskog rata 2006. godine.

Pomorske snage

Korvete pod nazivom Sa'ar 6, koje je izraelska mornarica naručila od Njemačke u aprilu 2015. godine, prvi su put korištene u napadima na Gazu 16. oktobra 2023. godine.

Korvete (ratni brodovi) Sa'ar 6 modificirane su za korištenje u mornarskim verzijama projektila Barak 8, sistema Željezna kupola. Trenutno se u sistemu izraelske mornarice nalaze četiri Sa'ara i šest korveta. Ratni brod dug 90 metara i nosivosti do 1.900 bruto tona nosi 70 članova posade. Na Sa'aru šest može se nositi jedan helikopter MH-60 Seahawk, čiji je dolet 7.400 kilometara.

Sa'ar 6 korveta, uz glavni top od 76 milimetara (mm), sadrži dvije oružane stanice Typhoon, 32 vertikalne lansirne jedinice za rakete zemlja-zrak Barak-8, 40 vertikalnih lansirnih jedinica za odbrambeni sistem C-Dome, 16 protivbrodskih projektila Gabriel V, Harpun Block II, rakete more-more i dva lansera torpeda od 324 milimetra.

Top na korvetama Sa'ar 6 i verzija Mk-30c Typhoon prvi put su korišteni u napadima na Gazu.

Pomorski top kalibra 76 milimetara proizvodi Oto Melara, podružnica italijanske odbrambene kompanije Leonardo, a zove se 76/62 Super Rapido Multi-Feed pomorski top. Vodom hlađeni pištolj na električni pogon, težak 7,5 tona, može ispaliti 120 metaka u minuti. Težina svakog metka je 6,3 kilograma. Dužina cijevi je 4,26 metara.

Verzija Typhoon Mk-30c ima poboljšani sistem ciljanja u usporedbi s prethodnim modelima i Northrop Grummanov proizvod "Mk44 Bushmaster II" 30-milimetarski top s 200 metaka spremnih za ispaljivanje.