Iranski predsjednik Hasan Rohani obećao je "strašan" odgovor Irana zbog atentata na vojnu paradu na jugozapadu zemlje u kojem je ranije u subotu ubijeno najmanje 29 osoba, među njima civili, a za što iranske vlasti optužuju Sjedinjene Države i njihove saveznike. 

U službenoj poruci saučešća iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei rekao je da je taj atentat "nastavak konspiracije vlada regije, plaćenika Sjedinjenih Država, koji pokušavaju sijati nesigurnost u njihovoj dragoj zemlji".

Napad je izveden u ambijentu jakih napetosti između Irana i Sjedinjenih Američkih Država, koje početkom novembra spremaju intenziviranje  privrednih sankcija Iranu.

- Odgovor Islamske Republike na svaku prijetnju bit će strašan - naveo je Rohani u službenom saopćenju.

Napad je izveden dan uoči odlaska Rohanija u New York, na godišnju Opću skupštinu Ujedinjenih naroda. 

Cilj napada u kojem je drugih 57 osoba ranjeno, a neke od njih kritično bilo je postolje na kojem su se okupili iranski dužnosnici kako bi pratili godišnju ceremoniju obiježavanja početka Iransko-iračkog rata (1980-1988.). 

Teroriste regrutuje, uvježbava i plaća strani režim

Iranski, etnički arapski opozicioni pokret, nazvan Nacionalni otpor Ahvaza, preuzeo je odgovornost za napad. Sva četiri napadača su ubijena. Odgovornost je preuzela i Islamska država, ali nijedna grupacija nije dala dokaze za svoje tvrdnje. 

Iranski ministar vanjskih poslova Mohamad Džavad Zarif optužio je za napad na Ahvaz teroriste koje regrutuje, uvježbava i plaća strani režim. I Zarif je govorio da su teroristima pokrovitelji neke zemlje  iz regije i njihovi američki gospodari.

Čuvari Revolucije, iranska ideološka vojska, optužila je napadače za povezanost s arapskom separatističkom grupom koju podržava Saudijska Arabija.

U napadu su stradali i žene i djeca, prenijela je ranije agencija IRNA riječi neimenovanog izvora. 

Optuženi su "tafkiri" elementi, odnosno suniti

Videosnimak poslan iranskim medijima prikazuje vojnike koji puze po tlu dok neko puca u njihovom smjeru. Jedan muškarac uzima pušku i ustaje dok žene i djeca bježe kako bi spasili život.  Ovo krvoproliće velik je udarac sigurnosti Irana, koji je relativno stabilna država u odnosu na susjedne arapske države u kojima vlada nasilje od 2011. godine.

Državna televizija optužila je "tafkiri elemente", referirajući se na sunite. Pojam "tafkiri" muslimani koriste za one koje smatraju otpadnicima od prave vjere.

Ahvaz, grad u kojem se napad dogodio, centar je naftom bogate provincije Kuzestan, koja je bila poprište arapskih protesta u većinski šiitskom Iranu.

Glasnogovornik iranske vojske, brigadni general Abolfazl Shekarchi, za IRNA-u je istaknuo da su napadači prošli obuku u dvije države Zaljeva i da su povezani sa Sjedinjenim Državama i Izraelom. 

- Nisu pripadnici Daesha (Islamske države) ili drugih grupa koje se bore protiv iranskog islamskog sistema... nego su povezani sa SAD-om i Mossadom - rekao je referirajući se na izraelsku obavještajnu agenciju. 

Iranska blokada Persijskog zaliva

Iran je u proteklim sedmicama natuknuo da bi mogao poduzeti vojnu akciju u Persijskom zalivu kako bi blokirao izvoz nafte iz arapskih država i tako se osvetio za američke sankcije, kojima je cilj zaustaviti iransku prodaju tog energenta. 

Američki predsjednik Donald Trump u maju je odlučio povući SAD iz sporazuma iz 2015. godine, kojim je Teheran sa svjetskim silama dogovorio ograničavanje svog nuklearnog programa u zamjenu za ukidanje sankcija, koje je Trump ove godine vratio. 

Iranski predsjednik Hasan Rohani poručio je Trumpu da neće uspjeti u borbi protiv Irana, kao što to nije pošlo za rukom predsjedniku Iraka Sadamu Huseinu, referirajući se time na iračko-iranski rat. 

Proteklih su se godina pogoršale i tenzije između Saudijske Arabije i Irana. Dvije države podržavaju suprotstavljene strane u ratovima u Siriji i Jemenu, kao i rivalske stranke u Iraku i Libanonu. 

Napad na iransku vojsku rijedak je slučaj. Prošle godine je u prvom smrtonosnom napadu, za koji je odgovornost preuzela Islamska država u toj zemlji, u Teheranu poginulo 18 ljudi u parlamentu i mauzoleju ajatolaha Khomeinija, osnivača i prvog vrhovnog vođe Islamske republike.