VEZANI TEKST - Komšić: Iznenađujuće relaksirani razgovori šefova država zapadnog Balkana u Skoplju

U Deklaraciji, koja je usaglašena na engleskom jeziku, ističe se "životni značaj ubrzanja procesa integracije Zapadnog Balkana u Evropsku uniju, potreba prilagođavanja efektima klimatskih promena i debata o merama za obezbeđivanje vitalnosti društva kroz zadržavanje mladih u regionu Zapadnog Balkana".

Predsjednici zemalja Zapadnog Balkana, te predsjednici Hrvatske i Slovenije, obavezali su se da će reafirmacijom stava o politici proširenja EU-a i perspektivi članstva Zapadnog Balkana "intenzivirati strateški dijalog sa institucijama EU kako bi se ubrzao proces pristupanja u EU i spriječilo zanemarivanje regiona. EU, kao i Zapadni Balkan, treba da budu spremni za proširenje u najkraćem mogućem roku, ali ne kasnije od 2030. godine kako bi se ovaj cilj postigao".

U vezi sa konstantnom ruskom agresijom na Ukrajinu i efektom prelivanja na Zapadni Balkan, Skopska deklaracija ponavlja potrebu za snažnom, otpornom i inkluzivnom Evropskom unijom, sa Zapadnim Balkanom kao njenim dijelom.

- Prepoznajemo činjenicu da su sveobuhvatne političke, ekonomske i socijalne reforme ključne za pridruživanje EU. Obavezujemo se da ćemo intenzivirati napore u provođenju reformi na Zapadnom Balkanu, čija je svrha jačanje vladavine prava, napredak, funkcionisanje demokratskih institucija i javne uprave - navodi se u Deklaraciji.

Učesnici su se, također, obavezali da će zajedno raditi na njegovanju atmosfere međusobnog povjerenja, razumijevanja, mirnog i trajnog rješavanja otvorenih bilateralnih pitanja.

- Ističemo važnost postizanja vidljivih koristi i mogućnosti za građane Zapadnog Balkana i prije formalnog pristupanja. Stoga pozivamo EU da razmotri otvaranje puteva koji bi Zapadnom Balkanu omogućili pristup konkretnim politikama, inicijativama i fondovima EU-a, čime bi se neke od prednosti članstva u EU približile ljudima na Zapadnom Balkanu danas - navodi se u Deklaraciji.

Borba protiv efekata klimatskih promjena

U dijelu o suzbijanju efekata klimatskih promena i njihovom ublažavanju, ističe se da je prilagođavanje klimatskim promjenama zajednička odgovornost koja zahtijeva zajedničke napore vlada, civilnog društva, privatnog sektora i međunarodnih partnera.

- Posvećeni smo ubrzanju tranzicije na obnovljive izvore energije i poboljšanju energetske efikasnosti kako bismo smanjili ugljenični uticaj i osigurali održivu energetsku budućnost. To može uključivati ekološki prihvatljiva ulaganja u hidro, solarne, vjetar i geotermalne resurse - navodi se u zaključku sastanka.

Ističe se da su poplave koje su ove godine zadesile Sloveniju i Hrvatsku, kao i šumski požari širom regiona, potvrda potrebe zajedničkog rada i uzajamne pomoći u suočavanju sa zajedničkim izazovima.

Zadržavanje mladih u regionu Zapadnog Balkana

U dijelu posvećenom zadržavanju mladih u regionu Zapadnog Balkana, kaže se da iseljavanje mladih sa Zapadnog Balkana ima značajne posljedice po dugoročnu vitalnost društava, održivi ekonomski rast i društveni napredak.

- Prepoznajemo suštinski značaj zadržavanja mladih na Zapadnom Balkanu. Čvrsto smo uvjereni da je iskorištavanje potencijala mladih od vitalnog značaja za napredak naših društava i postizanje dugoročnog prosperiteta - navodi se, između ostalog, u Deklaraciji u kojoj se učesnici obavezuju na stvaranje atraktivnog i konkurentnog poslovnog okruženja koje podstiče inovativnost, preduzetništvo i otvaranje novih radnih mjesta, zadržavajući na taj način mlade ljude u regionu.