Pojašnjavaju da to ne znači da će se prinosi na trenutni javni dug smanjiti, ili da će eventualne nove emisije javnog duga na međunarodnim tržištima biti jeftinije u odnosu na ranije, jer postoje faktori na međunarodnim tržištima koji utječu na trošak zaduživanja svih emitenata, ali znači da smo, trenutno, od strane jedne od vodećih rejting agencija percipirani kao blago manje rizični u donosu na prethodno razdoblje.

- Svako poboljšanje kreditnog rejtinga znači da je dužnik ili emitent, u ovom konkretnom slučaju naša zemlja, percipiran od rejting agencija kao sigurnija za strane investicije, u odnosu na prethodno razdoblje. Strani investitor želi nezavisnu informaciju o sposobnosti dužnika da servisira trenutne i međunarodne obaveze koje dospiju u kratkom i srednjem roku, te informaciju o tome koliko je njegov uloženi kapital siguran u zemlji - navode iz CBBiH.

Dodaju da se ne promatra i ne ocjenjuje samo ekonomsku sliku zemlje i njen potencijal, nego i vladavina prava i političku stabilnost, a sve sa ciljem ocjene koliko je naprasno, iu kojoj se proceduri nacionalna regulativa, koja je bitna za poslovanje trenutnog ili budućeg stranog investitora, može promijeniti. Na temelju takvih nezavisnih informacija i ocjena, investitori donose ocjene u koju zemlju žele ulagati ili investirati, i koliki prinos očekuju za rizik kojem su svjesno izloženi.

- Naš trenutni rejting B+, dodijeljen od strane Standard & Poor's, deskriptivno se još uvijek označava kao kategorija visokih špekulativnih ulaganja, ali smo sad na korak od kategorije špekulativnih ulaganja. Za razliku od promjene u razini rejtinga, što je nedavno bio slučaj, promjena izgleda daje oznake budućih ocjena rejtinga. Drugim riječima, daje naznake da li se krećemo ka manje ili više rizične kategorije investitora. Pri inicijalnoj izmjeni nivoa rejtinga, uobičajeno je da se izgledi ocjenjuju kao stabilni - pojašnjavaju iz CBBiH.

Naglašavaju da je u izvještaju uz ocjenu rejtinga navedeno kako se ekonomska aktivnost pokazala otpornošću na makroekonomske šokove, uključujući i inflatorni šok, nego se inicijalno pretpostavilo, a posljedično je njihova projekcija ekonomske aktivnosti u BiH za 2023. revidirana sa jedan dva posto.

Također, iz CBBiH je precizirano da je u izvještaju istaknuta i komotna fiskalna pozicija, u smislu omjera visine javnog duga prema BDP-u, što je osnovna pretpostavka za odgovore politike na potencijalne šokove, a navedeno je i kako se očekuje da će jačati politički kompromisi na državnom nivou.

Iz te institucije navode da je rejting agencije za političku klimu u zemlji navela kao ključnu determinantu ocjene kreditnog rejtinga u razdoblju od godinu dana, a faktor za koji se navodi da bi mogao rezultirati daljnjim rastom suverenog rejtinga u narednih godinu dana jeste kontinuirano opredjeljenje, i provođenje domaćih politika na bazi konsenzusa.

- Ocjenjuje se kako bi na ovaj način, u srednjem roku, reforme bile ubrzane, što bi imalo pozitivan učinak na ekonomski rast. Faktor koji bi mogao biti presuđen za snižavanje kreditnog rejtinga jeste eskalacija konfrontacije među političkim akterima u zemlji, posebno ukoliko konfrontacije eskaliraju do nivoa da se ugrozi servisiranje javnog duga - zaključuju iz CBBiH.