Magoda je u intervjuu za Faktor govorio kako će novac biti raspoređen, koji su prioriteti u kulturi i sportu, kako je uspio riješiti sufinansiranje četiri kulturne institucije od državnog značaja, kada će muzej Mersada Berbera biti završen, hoćemo li dobiti i muzej Safeta Zeca, govorio je i o novim zakonima u kulturi i sportu, kako će podijeliti sredstva filmskim radnicima, ali i kako su razotkrili da su pojedinci dobili novac, a nisu uradili projekte…

Kako Vam je pošlo za rukom da formirate do sada najveći budžet?

- Niko ne preuzima odgovorne funkcije, a da nema jasan cilj. Tačno sam znao u kojem stanju je kultura i sport. Kada sam radio analizu budžeta ministarstava posljednje tri godine, mislio sam da tim budžetom ne možemo imati taj iskorak kao što je prijeko potreban u KS, a nekako smo totalno zapostavili infrastrukturu. Kad sam gledao budžet 2023. godine za infrastrukturu, globalno, za sve općine i za sve potrebe, ukupno je bilo 4,3 miliona. Kada podijelimo devet općina koje imamo u KS i da damo po 500.000 KM svakoj općini, to je tih 4,3 miliona, a da nismo marku uložili u naše javne institucije kulture. I onda vidim da imamo jedan ozbiljan problem da ne možemo poboljšati rad i uvjete javnih ustanova kulture, iako imaju neke svoje budžete, što se tiče plaća, nikome ništa ne fali.

Onda sam rekao sebi da u budžetu za 2024. godinu moram imati posebnu stavku i za infrastrukturne radove što nikad nije bio slučaj. Odvojili smo rekordnih 16 milliona KM za infrastrukturu, gdje ćemo milion izdvojiti za nabavku audioopreme za četiri naša pozorišta jer zvuk u svim pozorištima datira od prije nekih 40 godina. Imamo spremne projekte, uskoro ćemo raspisati tender za četiri pozorišta, i to je projekcija nekih million KM. To je ulaganje u ustanove javne kulture za poboljšanje kvaliteta. Godinama pričamo o restauraciji Narodnog pozorišta ne samo kao o historijskoj građevini, nego NPS-u kao centralnoj figuri kulture u KS, a i u BiH, mjesto gdje je smještena Sarajveska filharmonija, Balet, Opera, Drama. I ta kuća zaslužuje da izgleda najljepše. Dakle, od tih 16 miliona izdvojit ćemo million i po KM po projekciji za restauraciju fasade i izmjenu stolarije. Džaba nam fasada ako stolarija ne valja. Pored tih restauracija fasade i izmjene stolarije imamo 100.000 KM za sitne radove da se poboljšaju uvjeti rada.

Podržavam, no moram podsjetiti i na jedan važan projekat u Kamernom teatru koji je pokrenuo još Emir Hadžihafizbegović dok je bio direktor, a u pitanju je lift za osobe sa invaliditetom. S obzirom na to da je specifičan teatar do kojeg vodi veliki broj stepenica, lift je neophodan.

- Mislim da je čak završen taj lift. Ali ima tu sad problem što izvođač radova nije dobio potrebne dozvole jer zgrada je kulturno-historijski spomenik i mislim da tu ima neki problem. Ali lift je mislim skoro završen. Znam da je postavljen, ali ne znam je li u funkciji. Tu je, gdje je. Mi nismo to finansijski podržali, ne znam iz kojih sredstava jeste podržan, ali znam da u Kamernom je već instalirana platforma za taj lift.

Započeli ste proces da pomognete četiri kulturne institucije od državnog značaja – Historijski muzej, Umjetničku galeriju, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti i Kinoteku BiH. Te kulturne institucije, osnovala je država, ali zbog nepostojanja ministarstva na državnom nivou, one vise u zraku. Sada Vi, odnosno Kanton Sarajevo, preuzimate odgovornost da im osigurate finansiranje do momenta dok se njihovo pitanje, odnosno status ne riješi na državnom nivou?

- Upravo tako. Sam zakon će imati ime - Zakon o privremenom preuzimanju sufinansiranja institucija kulture i obrazovanja čiji je osnivač BiH. Što smo ga ovako nazvali? Baš iz tog razloga da ne ulazimo u ingerenciju države, pravo države. Znači, mi ovdje ne pričamo da ćemo imenovati upravni odbor, nadzorni odbor, to nas ne zanima, to neka radi država, iako bi država trebala i finansirati te javne institucije kulture, ali to ne radi. Ovdje pričamo da uposlenici tih institucija kulture imaju redovne plaće, što sada nije slučaj, i bukvalno finansiraju se iz mjeseca u mjesec na javnim pozivima, grantovima koji dobijaju. A znamo svi da na početku kalendarske godine svi pozivi javnim institucijama kreću tek od marta, što znači da te institucije kulture ukoliko nemaju prihoda od januara do marta oni su već u minusu plaća tri mjeseca, a ako nisu dobili u decembru, to je četiri, kao što Umjetnička galerija ima problem sa plaćama.

Sigurno ga ima i Historijski muzej, Muzej književnosti, Kinoteka… Mi smo svakako u 2023. godini za te četiri institucije davali nekih 450.000 KM, u 2022. nekih 400.000 KM, u 2021. nekih 370.000 KM. Te četiri institucije imaju 46 uposlenih i projekcija je da na ime trošenja plaća, bruto, neto, sa svim plaćenim doprinosima neki million i po KM izdvojimo. Mi smo u budžetu imali upisanu prvi put stavku, jer sam znao da ćemo raditi na ovom zakonu, za ove institucije 800.000 KM, ali ćemo preraspodjelom sada unutar ministarstva osigurati da dođemo do ovih million i po KM, da na kraju imamo osigurane plaće za ove četiri institucije kulture. I ono što je najvažnije jest da to bude zakon koji to precizira.

Zakon je usvojen ili je u proceduri?

- Nije, zakon ide sada u procedure, ide na komisije unutar Skupštine KS, nakon komisije ide na Vladu, sa Vlade na Skupštinu. Mislim da će početkom marta po svim procedurama zakonskim ovaj zakon dočekati svjetlo dana i ono što je najvažnije jest član 4, da je u pitanju sufinansiranje institucija, da je tu precizirano da će se sufinansirati plaće, topli obrok, regres i druge naknade. Ovo je svaki ministar mogao uraditi. Kao što je riješen Zemaljski muzej, kao što je dijelom riješena Nacionalna i univerzitetska biblioteka, ovo je jedan, prema mom mišljenju, za mog mandata najvažniji zakon, a imat ću i zakon o sportu, strategiju kulture.

Kakav zakon o sportu?

- Najvažniji segment je koliko će se novca odvajati za sport u KS. Po ovom zakonu, prema mom prijedlogu, bit će 1 posto od budžeta KS da ide za sport. To je mnogo više nego sada. Mi imamo sada 7,5 miliona za javne pozive, to će po ovome zakonu biti 12 ili 13 miliona KM, to je ogroman budžet za sport. To će biti najveći skok za sport u KS.

Hoćete opet dijeliti novac po zaslugama?

- Bit će po kriterijima. Ali ponovo se vraćamo na budžet. Mi bez budžeta ne možemo ništa. Nama je u 2023. godini budžet bio nekih 18 miliona, 2024. je 36 miliona. Znači ja sam sada imao nevjerovatan skok u historiji Vlade KS kada pričam o budžetu Ministarstva kulture i sporta KS i sada možemo reći da je Ministarstvo kulture i sporta jedna dosta ozbiljnija institucija nego što je bila u 2023. godini. Imamo 16 miliona KM za infrastrukturu, dodali smo posebnu stavku za kinematografiju, to je 2,5 miliona, to nikada nije bilo, posebna stavka 500.000 KM za temeljna udruženja, koja nikada nije bila – za Preporod, Napredak, Prosvjetu, La Benevolenciju.

To nikada nije bilo nego se sve finansiralo iz nekog bazena javnih poziva. Slikovit primjer matematički – Ministarstvo kulture i sporta KS je prošle godine imalo šest miliona KM za javne pozive, od toga minus ide dva i po miliona kinematografiji, minus 500.000 za temeljna udruženja, to je tri miliona od šest, minus 400.000 KM za ove institucije kulture, čak i više. Od šest miliona mi smo već četiri davali grantovski, i ostaje nam dva miliona za razvoj kulture u KS. E sad smo promijenili to. Sada nam je pet miliona i 900 hiljada ostalo gdje su javni pozivi, sve sam ovo razložio i dodatno osigurao novac.

Plus kultura na ulice, Narodno pozorište nikada nije imalo svoju stavku od 250.000 KM, prošle godine je koštala 200.000 KM, Baščaršijske noći su povećane za 100.000 KM, Kamerni teatar tj. njihova dva festivala – Dani Jurislava Korenića i Ruta festival dobila su 100.000 KM. Prvi put smo produkcijski sve digli na jedan veći nivo. Festival MESS, i njima smo 100.000 KM povećali da imaju bolji festival, bit će bolji u produkcijskom i programskom smislu.

Gdje je taj novac bio ranije, odakle ga Vi izvlačite? Je li moguće da Vaši prethodnici nisu znali ili nisu htjeli? Znam da je nezgodno pitanje, ali nameće se i ja ga moram postaviti.

- Pa jeste nezgodno. Možda sam ja previše tvrdoglav i uporan. Ja sam spreman bio dati ostavku, to zna premijer, ukoliko se ovaj budžet ne bude usvojio. Jer vidio sam da nema svrhe svake godine ići po istom templejtu. Bio sam dugo vezan za ovo ministarstvo. Bio sam na suprotnoj srani dok sam bio direktor rukometnog kluba Bosna pet godina. I ništa se bukvaklno nije promijenilo unazad 15 godina u ovoj istoj kancelariji. I onda vidimo gdje smo i šta smo. Ako dobijem neku ulogu, hoću da bude prepoznatljiva. Hoću da kažu da sam ja riješio zakon za te institucije. To je za mene svrha posla. Svrha svakog menadžera je da bude jedan posto bolji od kolege i da se takmičimo u tome, a ne ko je gori. Da moj naredni kolega, jer ova stolica nije zagarantovana nikome, kada dođe na ovo mjesto, bit će mu bolja startna pozicija nego što je bila moja. I on treba da se trudi. Ako je bilo kod ministra Magode 36 miliona, ja želim 40 miliona, naredni neka ide do 45. Cilj je da samim tim povećavamo i onda ćemo imati kvalitetniju kulturu i kvalitetniji sport. Totalno je nebitan ministar Magoda ili bilo koji drugi kolega ili kolegica koja dolazi.

Da, ali te pare treba znati i usmjeriti u prave projekte. Jer vjerovatno je i Vama jasno da se pojedini događaji – kulturni ili sportski, prave uglavnom "za mahalu", da tu nema velike publike, da su to lični interesi. Kako tome stati u kraj, može li se uopće?

- Može. Konkretno, lakše je u kulturi nego u sportu. U kulturi su već manje-više projekti koji žive i koje vide građani. Oni imaju kontinuitet i kvalitet i tu imamo 50 projekata koji su ozbiljni. Sarajevo Film Festival kao najozbiljniji projekat je do sada dobio i najveću podršku. Imamo Jazz festival koji je opet dobio podršku. Imamo Baščaršijske noći koji je promijenio templejt, Kultura na ulice koja je dala drugu dimenziju.

Ako izuzmemo skandal sa glumcem koji je trčao nag za prolaznicama…

- Kojeg nije finansiralo Ministarstvo kulture i sporta KS. Postoje neke stvari koje ja kao ministar ne mogu da kontroliram.

Važno je da znate s kim sarađujete i kome povjeravate novac da radi projekte. Naravno da ne možete odma poznavati kompletnu kulturnu scenu ili sportsku, ali trebaju Vas usmjeriti saradnici. I naravno da treba dati priliku i mladim ljudima.

Spomenuli ste već da ćete izdvojiti dva i po miliona za kinematografiju. Važno je podržati ovu industrijsku granu, ali hoćemo li osim imena koja svakako zaslužuju da budu podržana, jer su dokazani autori sa značajnim svjetskim priznanjima, vidjeti i neka nova imena, kao što je Mirza Begović koji je napravio film "Amanet" sa nekim "smiješnim" budžetom. Ima još "mirzi", ali njega ističem jer je njegov film bio najgledaniji u 2022. godini u kinima. Hoćemo li imati priliku vidjeti takva imena na tim konkursima, da se njima daju sredstva?

- Moram prvo dati odgovor za sport pa ćemo preći na kulturu. Sport ćemo riješiti tako što ćemo nakon toliko godina promijeniti javni poziv za sport. U prethodnim godinama svi aplikanti su se javljali na jedan javni poziv i s tog javnog poziva se izvlači i nacionalna selekcija, i turnir, i vrhunski sport, i sportske priredbe, i sport za sve - iz jednog tog lonca. Ove godine ćemo raditi na izmjeni. Krucijalno je par stvari. Jedna je da će biti pojedinačni javni pozivi – javni poziv za organizaciju sportskih priredbi i javni poziv za vrhunski sport. Javni poziv za nacionalni sport i javni poziv sport za sve. Svako udruženje sada zna gdje će se javiti. Udruženje XYZ kaže, ja sam udruženje za sve, i šta ti nudiš sportu za sve, da li je to besplatna članarina, inkluzivni sport. Vrhunski sport – ja imam olimpijca, svjetskog prvaka, evropskog. Nacionalna selekcija bilo kojeg sporta. Ima definicija. To je najljepši kriterij. Sportska priredba – broj učesnika, broj dolazaka, broj noćenja. Sportsku priredbu može organizovati ko god želi ako će u KS zakupiti sve hotele. Zetru, Skenderiju, uzet će sve dvorane, i logično da će dobiti najveću podršku.

U javnom pozivu će se precizirati po excel tabeli u finansijskom planu koje stavke traži da im finansira ministarstvo. Mora navesti. Pa tamo mora pisati - hoću da mi finansirate zakup sportske dvorane koja košta 30.000 KM. Dobiješ ugovor i pravdaš mi zakup sportske dvorane. Ne pravdaš mi članarinu, stipendiju, aviokarte. Tražili ste sportsku dvoranu, izvolite za sportsku dvoranu. Onda je lakše i komisiji, jer ću imati u registratoru sve pregledno. Ovako više ne znam šta se dešava u KS. To ćemo riješiti. Aplikant ukoliko prođe formalno-pravne uvjete ne mora značiti da će dobiti novac. To što si prošao formalno-pravno, ne mora značiti da je tvoj projekat dobar. Još niz nekih sitnih izmjena će biti gdje ćemo kanalisati svaki sportski klub gdje se on želi prijaviti. Evo fudbalski klubovi Željezničar i Sarajevo. Oni će pretpostavljam prijaviti se u vrhunski sport, ali zato moraju napisati gdje se vide. U fudbalu je liga prvaka nešto najveće. Svake godine Željo i Sarajevo dobiju isto para. Zašto? Ako je Željo prvi, dobit će više para nego Sarajevo, ako je Sarajevo prvo, dobit će više para nego Željo. Jer ovo je vrhunski sport, ovo nije amaterski. To ćemo što se tiče sporta i bit će drastična promjena.

{$galerijaFotografija}

Kada pričamo o kinemtografiji, veliki izazov Ministarstva kulture i sporta jer mi imamo pravilnik o procedurama i kriterijima za izbor korisnika sredstava koji je napravljen 22. marta 2023. godine, a to je nekoliko dana prije nego ću ja doći. To je pravilnik koji sam ja zatekao, gdje kaže član 12 – ministar imenuje komisiju, a komisija se sastoji od sedam članova, i to četiri člana se biraju u odnosu na strukovna udruženja – to je Udruženje filmskih radnika, Udruženje rediteljica i reditelja BiH, Udruženje snimatelja, a tri člana imenuje ministar, s tim da jedan član treba posjedovati neophodna znanja i iskustva iz oblasti budžeta.

Znači 4 naprema 3. Udruženja daju svoja imena koja nekim glasanjem dođu, pretpostavljam da tako to ide. Ja im pošaljem zahtjev da mi daju imena članova i oni to urade. Imamo jednu veliku stvar koju ćemo promijeniti u ovom pravilniku gdje svaki član komisije koji bude prihvatio da bude član, pored onog bodovanja kojeg on da, mora dati i narativni izvještaj. Ako si dao jedan bod, moraš dati detaljno narativni izvještaj. Hoću detaljni narativni izvještaj, ukoliko želiš da budeš član komisije. Zašto? Kada meni dođe neko da kaže za film XYZ je komisija dala 10 bodova. Ja kažem da, komisija će se potpisati da su saglasni, oni kao struka daju svoj sud jer ozbiljne su pare u pitanju, meni dođu mediji, izvolite ovo su članovi komisije, ovo su bodovanja i narativni izvještaji. Jer ako si struka, onda možeš stati iza svog bodovanja. I to će tako biti. A ako pričamo o mladima, nismo animirani film precizirali, možda će se neko iz te kategorije javiti, pa ćemo i to precizirati. Moj prijedlog je da reditelji koji su mlađi, ukoliko oni imaju debitantski film, da će dobiti 10 dodatnih bodova. To do sada nije bilo. Ako neki mladi reditelj ili rediteljica da prijedlog svog filma, on ima dodatnih 10 bodova, on mora skočiti. Ako je loš, onda komisija mora napisati zašto je loš.

Zašto to ipak ne bi išlo anonimno? Bojim se da će tu opet doći do "ja tebi-ti meni" jer nije to neuobičajena praksa kod nas. 

- Ne može, po zakonu u protokolu moramo znati ko predaje.

Možemo li promijeniti zakon?

- Ne znam može li to uopće. Jer na protokolu se mora predati. I zbog transparentnosti, mislim da to Ured za korupciju prati, mislim da se mora znati ko je aplicirao. To su pretežno firme ili udruženja građana. Mislim da to anonimno, kada je u pitanju vladin sektor, teško može ići. Ali ovaj segment kada članovi komisije moraju dati narativni dio, to je važno. I sada svi mi znamo da je neko bolji s nekim, neko je radio više filmova sa nekim, ali onda svi su kolege i svi su struka, ali taj narativni dio je neki dokument koji on mora braniti.

Mislite da su kod nas svi toliko etični?

- Pa moraju biti. To će biti u pravilniku. Kada delegiraju nekoga, on će znati koja su mu prava i obaveze. Da li je on spreman za to, ako prihvati, on će napraviti izjavu da po pravilniku, kriterijima tim i tim, saglasan je da će raditi po pravilniku. Onda on mora dati za 10 bodova narativ, kao i za jedinicu.

Po zakonu da, ali…

- Super, uvijek ima varijanta i da se poništi konkurs. Ja sam to jednom uradio kada je uviđen sukob interesa. Ovdje Ministarstvo daje podršku. Ukoliko oni neće pravila igre da poštuju, oni gube novac, ne gubimo ga mi.

Kada smo već kod filmova i fer, odnosno nefer "igre", moram Vas pitati, jer se nameće, a i zanima me Vaše mišljenje o autorima, vrhunskim rediteljima, koji su dobili podršku od Fondacije za kinematografiju Sarajevo, a nikada nisu snimili filmove niti su vratili novac. Razumjet ću i ako ipak ne želite odgovoriti jer ne govorimo o ministarstvu na kojem ste čelu.

- Imam odgovor za to. I Ministarstvo kulture i sporta je apropo toga što je uradila Fondacija za kinematografiju pred novu godinu poslalo spisak svih filmova koji su dobili podršku da dostave filmove na uvid ministarstvu po ugovoru koji su oni potpisali. Ima naravno dio koji je dostavljen, a ima veliki broj filmova koji su dobili novac, a nisu dostavljeni. Veoma slično znači. Znate, ja nisam ovdje da bilo koga štitim. Svako ko je dobio novac, on treba da isporuči proizvod. Mi ćemo te proizvode pregledati i vidjeti da li je u skladu sa prijavljenim, da li su isporučili kvalitet za novac koji su dobili. Ako smo investirali 50.000 KM, možemo očekivati da je to dobro, ili million KM, onda itekako trebamo očekivati da je dobro. Mi smo krajem godine prema svim udruženjima koja su dobila podršku proteklih godina poslali dopise. Čak se neki javljaju da vrate novac. Pretežno je to iz kratkometražnih filmova. Tako da smo i to uvidjeli da postoji mogućnost da budžetskim novcem neko tako upravlja. Može vam kolegica Lejla dati i spisak ovih o kojim govorim.

Shvatite moju poziciju. Ako je neki moj kolega napravio pravilnik i uveo četiri člana komisije, da ja sada to promijenim, da ministarstvo daje četiri, a udruženja tri člana komisije, rekli bi da urušavamo struku. Ja sam za struku. I jedna velika stvar da znate, da ova tri člana Ministarstva kulture i sporta, prije je bilo da budu imenovana iz reda uposlenika. Ja sam ove godine i tu napravio iskorak, gdje sam uveo direktora BHRT-a Belmina Karamehmedovića, Dževdeta Tuzlića koji godinama prati kinematografiju, i uveo sam Eminu Ganić zato što je ona imenovana u Fondaciji za kinematografiju, da budu ispred Ministarstva u komisiji.

Vi ste ovu godinu počeli viješću da će muzej Mersada Berbera biti završen u ovoj godini. U pitanju je veliko slikarsko ime koje nas je proslavilo širom svijeta. Je li nezahvalno precizirati barem mjesec kada ćemo imati taj muzej?

- Od 2019. godine postoji ta ideja, čak je i Općinsko vijeće Starog Grada dodijelilo lokaciju, ali do današnjeg dana to se nije realiziralo. I zajedno sa načelnikom Općine Stari Grad sam ušao u taj projekat.

Da, iz iste ste političke stranke, pa bi trebalo biti lakše i muzej sprovesti u djelo. Nema drugih politika da vas koče, što je dobro.

- Kulturno-sportskom centru u Vogošći, totalno dvije različite politike, dali smo 500.000 KM, u općini Trnovo načelnik Berilo je SDA, mi smo dali podršku za sportski centar, u Hadžićima za kulturno-sportski centar utopljavanje fasade dali smo 500.000 KM.

Uglavnom, za prvu fazu muzeja smo osigurali 600.000 KM i načelnik Starog Grada će u ovih mjesec dana, ja se nadam, pokrenuti tender za početak radova te prve faze. Kako bude završetak faza, on će reći koliko treba još novca. Očekujem da se i Grad Sarajevo uključi, i njima je to jako bitno, imaju neki budžet. Koliko bude falilo novca, Ministarstvo kulture i sporta će iz onih šest miliona kapitalnih sredstava povući. Muzej će u 2024. godini sigurno dobiti završne obrise, a vjerovatno ćemo ga i otvoriti. To je muzej na dvije etaže na dvije kupole.

Šta kad se muzej otvori, ko će ga finansirati?

- Vlada KS i Općina Stari Grad, to je već dogovoreno. I naravno, džaba nam muzej bez podrške porodice Berber. Mi možemo otvarati muzej ili bilo šta, ukoliko nam porodica ne da podršku, taj muzej onda nema smisla. Novac se najlakše nađe za ozbiljne projekte,ali najvažnija stvar je da će nam porodica dati podršku i to je osnova svega.

Moram Vas pitati, jer imamo još jednog umjetnika u rangu Mersada, govorim o Safetu Zecu. Bivši gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka je bio pokrenuo ideju o muzeju. Zanima me jeste li ikada razmišljali da realizirate muzejski prostor Safeta Zeca? Znam da bi rado ustupio svoje slike.

- Imao sam čast da razgovaram sa uvaženim akademikom Safetom baš u ovoj kancelariji. Prvi put je da je on došao u Vladu KS da razgovara sa nekim, stvarno sam sretan zbog toga. On ima galeriju u Titovoj. Ima Fondaciju koju vodi sin i nekako su previše skromni. Nudio sam njima bilo koji način da Ministarstvo kulture i sporta bude tu da pomogne.

Safet nikada neće tražiti, Vi trebate njemu otići i ponuditi, odnosno predložiti, jer je Sarajevu u interesu da ima i taj muzej.

- Pokušat ćemo sve da izvučemo ideju od sina koji vodi Fondaciju kako bismo učestvovali u tome. I to bi bilo sjajno kada bismo komplementirali sa Zecom, sa Dimitrijevićem neku postavku. Onda Sarajevo ima neku težinu ozbiljnu, što bi mnogi drugi gradovi u Evropi masno platili. I idemo u tom pravcu.

Već smo ranije govorili i o kući legata u kojoj bi trebala biti i djela sjajnog Džeke Hodžića, Dževdeta Nikočevića, Izeta Alečkovića… Zašto ne biste pokušali napraviti takav projekat sa Umjetničkom galerijom kao stalnu postavku?

- S obzirom na to da ćemo ovim zakonom sada moći biti partneri u pravom smislu te riječi, to je odlična ideja.

Koji su Vam još planovi za ovu godinu?

- Izgradnja festivalskog centra. Općina Centar, to je lokalitet Meeting Pointa. Plan je da se uradi restauracija, da bude kino u tri nivoa, da bude festivalski centar i da bude u sklopu 30 godina Sarajevo Film Festivala. Da poklonimo našem Sarajevu, da prvi put to imamo, nakon što 30 godina imamo SFF, red je da imamo i Festivalski centar kao što ima Berlin, Cannes, Venecija. U saradnji sa Općinom Centar ćemo pokrenuti. I to je investicija oko 2 miliona KM.

Pošto je nastala frka oko nastupa Tonija Cetinskog povodom obilježavanja 40 godina Olimpijade u Sarajevu, nemoguće je da izbjegnem pitanje čiji je on izbor?

- Turistička zajednica KS je imala javni poziv u novembru ili decembru kada se prijavio Stage production. Njihov prijedlog je bio Toni Cetinski.