Predstavnici Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u BiH predstavili su danas u Banjoj Luci izvještaj o stanju u javnim preduzećima u BiH, u kojem je istaknuto da u zemlji ima više od 550 državnih preduzeća, od čega ih je 235 u RS-u.

Kao što je nedavno navedeno i u predstavljanju ovog izvještaja u Sarajevu, javne kompanije u BiH zapošljavaju ukupno preko 80.000 ljudi, a duguju oko osam milijardi KM. Što se tiče RS-a, ovdje postoji 235 javnih kompanija, koje zapošljavaju 27.500 radnika i imaju oko 2,9 milijardi KM duga.

Izvještaj je danas u Banjoj Luci predstavio Francisco Parodi, stalni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda za BiH. On je istakao da, kada je u pitanju poreski dug, taj problem je izraženiji u javnim kompanijama u Federaciji BiH, gdje iznosi oko 1,1 milijardu KM.

- RS nema sistemski problem neplaćenih doprinosa. Među prvih 20 najvećih dužnika u BiH, nije nijedno preduzeće iz RS. U FBiH to zaista jeste veliki problem – istakao je Parodi.

Prema podacima do kojih je došao MMF, javne firme isplaćuju oko 80 miliona KM dividendi vladama, dok su vlade isplatile 214 miliona KM u transferima i subvencijama javnim firmama.

- Dakle, dali su oko dva do dva i po puta više nego što su dobili od tih preduzeća – naveo je Parodi.

On je dodao da u BiH nema jedinstvene liste javnih preduzeća, a da u RS-u postoji takva lista koja je objavljena u APIF-u, ali nije ažurirana od 2012. godine.

- Vlada se baš i ne ponaša kao vlasnik ovih preduzeća. Mi nismo ovdje da se izvrši privatizacija, nego ćemo predložiti okvir sa prijedlozima koje firme bi trebalo privatizvovati, gdje izvršiti javno - privatno partnerstvo i slično – rekao je Parodi, te ocijenio da je privatizacija dio šireg reformskog procesa.

U RS-u javni sektor nije u najboljem stanju, a 135 preduzeća je veoma zaduženo.

- U RS-u nema javnih preduzeća koja su finansijski čvrsta. Polovina ima vrlo visok finansijski rizik – dodao je Parodi.

Među top 20 preduzeća sa visokim rizikom u RS-u su Elektroprivreda RS, Elektrokrajina, Autoputevi RS, Putevi RS, Željeznice i Šume Srpske.

Parodi je komentarisao i poslovanje Investiciono-razvojne banke RS-a. Istakao je da ne postoji državna agencija koja vrši nadzor nad IRB-om i nema konkretnih ciljeva koji se postavljaju pred IRB, nema tromjesečnih izvještaja prema Ministarstvu finansija RS-a, te posebno naglasio kako je "šokiran da Glavna služba za reviziju RS-a od 2012. nije radila reviziju poslovanja IRB-a RS-a".