- Brojevi linija autobusa označavaju godine agresije na Bosnu i Hercegovinu (1991-1995) pri čemu se još, za svaku od njih, očekuje pravda koja dosad nije ostvarena. Riječju Atention (pažnja) i usmjeravanjem, ukazujem i dajem savjet da je jedini put ka ostvarenju pobjede općenito posvećenost istini i pravdi kao preduvjetu istinskog mira što zapravo kao takav i predstavlja pobjedu - objašnjava za Fenu Dervišević.

Autor precizira da je, ta njegova instalacija, bila postavljena ispred zgrade Međunarodnog suda pravde u Hagu, na dan kad se 2007. taj sud izjasnio po pitanju tužbe Bosne i Hercegovine protiv Srbije.

- Međunarodni sud pravde u Den Hagu izjasnio se 26. februara 2007. godine po pitanju tužbe Bosne i Hercegovine protiv Srbije. Presudom od 26. februara 2007. pravda nije zadovoljena. Još uvijek, 17 godina nakon presude Međunarodnoga suda pravde, brojne žrtve agresije, mučeni, ponižavani, silovani, pokradeni, protjerani, obespravljeni građani Bosne i Hercegovine očekuju pravdu za Bosnu i Hercegovinu - poručio je Dervišević.

Međunarodni sud pravde u Hagu (ICJ) je, presudom iz februara 2007, utvrdio da se genocid dogodio u Srebrenici, ali ne i u drugim bh. općinama, isključivši pritom odgovornost Srbije za počinjenje genocida te utvrdivši samo propuste u njegovu sprečavanju i kažnjavanju. Izvršenje genocida u i oko Srebrenice potvrdila je, osim Haškog tribunala i Suda Bosne i Hercegovine, najviša sudska instanca u sistemu Organizacije ujedinjenih nacija - Međunarodni sud pravde (ICJ) u Hagu presudom od 26. februara 2007. godine.

Rješavajući spor po tužbi Bosne i Hercegovine protiv Srbije, taj sud je utvrdio odgovornost Srbije zbog kršenja Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, a istom presudom direktnim izvršiocima genocida označeni su Vojska i policija Republike Srpske.

Tužbu je pokrenula Republika Bosna i Hercegovina 1993. godine protiv tadašnje Savezne Republike Jugoslavije (SRJ), a nakon raspada te države to se vodilo kao predmet BiH protiv Srbije i Crne Gore. Srebrenica je Rezolucijom Vijeća sigurnosti broj 819 od 16. aprila 1993. godine ustanovljena kao zaštićena zona UN-a.

Almir Dervišević porijeklom je iz Sarajeva, a živi i radi u Nizozemskoj. Posljednjih 20-ak godina postavljao je nekoliko instalacija u Hagu (ispred zgrade Međunarodnog suda pravde i Vlade Nizozemske) te u Utrehtu, kao i u Briselu, Ženevi. Tako nastoji ukazati na intenzivniji i efikasniji rad na planetarnom ostvarenju pravde, Međunarodnog suda pravde. ali i društva općenito.