Predmet vraćen na ponovno suđenje, potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Iz Kantnalnog suda kažu da je Vrhovni sud Federacije BiH donio presudu kojom se žalba kantonalne tužiteljice izjavljena protiv presude iz januara 2021. godine u odnosu na dio kojim je optuženi oslobođen od optužbe, odbija kao neosnovana i u tom dijelu potvrđuje prvostepena presuda.

- Djelimičnim uvažavanjem žalbe braniteljice optuženog, ukinuta je presuda Kantonalnog suda u Sarajevu od 18. januara 2021. godine u dijelu kojim je optuženi oglašen krivim i predmet u tom dijelu vraćen prvostepenom sudu na ponovno suđenje - naveli su iz sarajevskog Kantonalnog suda.

Prvostepenom presudom je Papić proglašen krivim za radnje koje je poduzimao kao komandant Treće čete Prvog bataljona u sklopu Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS), odnosno da je izdavao naredbe, prinudivši na rad civile nesrpske nacionalnosti, pripadnike radnog voda, i u više navrata ih izlažući životnoj opasnosti, ali je ovaj dio presude ukinut.

Potvrđen je dio presude kojim je Papić oslobođen za dio radnji nad pripadnicima radnog voda 1993. godine.

Optužnica ga, između ostalog, tereti da je četvorici pripadnika radnog voda naredio i izvlačenje tijela Boška Brkića i Admire Ismić, koje su sugrađani kasnije prozvali sarajevskim Romeom i Julijom, u blizini Vrbanje mosta, ubijenih 18. maja 1993. godine.

Prilikom prelaska na suprotnu stranu, kako se navodi u optužnici, pripadnicima radnog voda je naredio da prvo izvuku muškarca, a potom ženu, zaprijetivši da će im likvidirati porodice u slučaju njihovog bijega, što su oni u cilju zaštite života sebe i porodica, izlažući se opasnosti zbog intenzivnih borbenih dejstava, morali i učiniti, noseći tijela do Beogradske ulice, a potom do mrtvačnice u Lukavici.

Optužnica terete Papića da je u proljeće 1994. godine u jednom bunkeru naredio trojici pripadnika radnog voda da prethodno spakovane eksplozive u drvenim sanducma odnesu i postave u "crvenu zgradu", koja se nalazila na liniji razgraničenja između Splitske i Beogradske ulice, i to u dio zgrade u kojoj su bili smješteni pripadnici ABiH, pod prijetnjom da će im, ukoliko neko od njih pobjegne, usmrtiti porodice, a pri tome je bez razloga pretukao jednog pripadnika radnog voda udarajući ga nogama i rukama.

BIRN BiH je u ranijem istraživanju, putem sudskih dokumenata o registraciji, identifikovao Papića kao jednog od osnivača Ravnogorsko-romanijskog pokreta sa Sokoca. Prema dokumentu iz 2009. godine, Papić je bio i jedan od potpredsjednika udruženja.