Padajući trend obuhvata MRP vakcinom (štiti od rubeole, morbila i zaušnjaka) izaziva zabrinutost zbog prijetnji od ponovnog izbijanja epidemija ukoliko se ne poduzmu dodatne aktivnosti na nadoknadi propuštene vakcinacije, upozoravaju iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH u povodu Evropske sedmice imunizacije koja je počela 24. aprila.

Vakcine 200 godina spašavaju živote

Iz Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo navode "kako je obuhvat vakcinacije u porodilištima na preporučenih više od 95 posto za dvije vrste vakcina koje se daju na rođenju, BCG i Hep B. I u školskim dispanzerima, gdje se daje dT pro adultis vakcina u završnom razredu također je, dodaju, na preporučenih 95 posto".

- Petovalentna vakcina za 2022. godinu DiTePer-IPV-Hib je, ako gledamo zbir ciljne i drugih dobnih grupa, na skoro 90 posto u prvoj dozi, ali ka trećoj pada na 80 posto. No revakcinacija ovom vakcinom je ispod 30 posto jer roditelji kasne sa primovakcinacijom, a neophodno je da prođu četiri godine kako bi se osoba revakcinisala. Kada je u pitanju MRP vakcina, obuhvat je od oko 30 posto. Ciljne dobne grupe za MRP vakcinu u obje doze je - 16, odnosno 24 posto ostvarenih vakcinacija u 2022. godini za druge dobne grupe, tj. one djece koja kasne. Kada sve saberemo dolazimo na 46 posto za prvu i 54 posto za drugu dozu MRP vakcine, što je zapaženo nizak obuhvat od preporučenih 95 posto - ističu u Zavodu za javno zdravstvo KS.

Godišnji obuhvat imunizacijama djece u Federaciji BiH za 2021. i 2022. godinu

Imunizacija je najznačajnija preventivna aktivnost koja sprečava bolest, unapređuje zdravlje i produžava kvalitet života. Svi oni koji se ne vakcinišu rizikuju obolijevanje od bolesti koje su na našim prostorima davno iskorijenjene. Zbog toga svaki pojedinac mora biti svjestan da vakcinu, koju iz nekog razloga nije dobio kada je to trebalo, mora nadoknaditi - kaže prof. dr. Lutvo Sporišević, pedijatar.

Upravo nas, kako navode u svom tekstu iz Evropske agencije za lijekove, ovogodišnja sedmica imunizacije u Evropi i "podsjeća na važnost pravovremene rutinske vakcinacije i zašto moramo nadoknaditi propuštene ili odgođene vakcinacije i revakcinacije.

- Nažalost, ne možemo se pohvaliti postotkom procijepljenosti kao ranije i za to je više razloga, od pandemije COVID-19, preko nedovoljnog broja medicinskog osoblja koje to radi, ali i zbog toga što jedna velika većina ljudi ne vjeruje vakcinama. Vakcine 200 godina spašavaju živote ljudi i zahvaljujući njima nemamo velikih boginja, dječije paralize... No u posljednje vrijeme vraćaju nam se davno iskorijenjene bolesti. Mi smo 2015. godine u KS imali epidemiju morbila, ali u dječijem domu Bjelave djeca koja su primila dvije doze vakcine, bila su zaštićena i nisu oboljela. Zato trebamo svi kao društvo nastojati da nam sva djeca budu vakcinisana. Meni kao pedijatru važnije je da je dijete vakcinisano nego da mu se uradi bris grla i nosa koji meni ništa ne znači jer on nije pokazatelj zdravlja - naglašava Sporišević.

Povezivati vakcinu sa nekim bolestima, autizmom, suludo je i nema, kako kaže pedijatar, nikakvog naučnog uporišta u tome.

- U nekim slučajevima dobro je dati i tri vakcine jer one jačaju imunitet kako bi se odupro bolestima. Morbili se ne mogu liječiti, ali se mogu spriječiti vakcinacijom. Komplikacije, poput upale mozga i očiju, vrlo su opasne - dodaje ljekar.

Novčana kazna kao mjera

Kalendar redovne vakcinacije u BiH sadrži 10 vakcina, dok Amerika i druge razvijene zemlje, prema riječima Sporiševića, vakcinišu čak protiv 20 bolesti.

- Vakcinacijom se sprečavaju kako akutne, tako i hronične bolesti, ali i neki karcinomi. Kod nas je pokrenuta akcija vakcinacije djevojčica protiv HPV-a (humani papiloma virusa) koji izaziva karcinom grlića maternice, ali i anusa i grkljana. Zbog toga je vakcinom protiv HPV-a potrebno vakcinisati i dječake jer muškarci prenose virus na ženu. U svijetu, poput Australije, uveliko se to radi.

Kako bi zaštitile zdravlje stanovništva u mnogim zemljama u svijetu nevakcinisana djeca ne mogu u vrtić i osnovnu školu. U BiH, odnosno FBiH te mogućnosti još nema.

Iako je prilikom upisa u ove odgojno obrazovne ustanove potrebno priložiti i potvrdu o vakcinaciji, sve se uglavnom završava na plaćanju novčane kazne, koja se shodno članu 70. Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti FBiH, a u vezi s članom 40. istog zakona, kreće od 100 do 2.000 KM.

- Mi nemamo takve mjere i ne znamo hoće li ih biti. To se ne uvodi zbog toga da neko nekome uskrati prava, nego je to zbog neznanja jer roditelji misle da će vakcina oštetiti njihovu djecu. Dugo godina radim sa djecom i nisam primijetio nuspojave vakcine, ali sam zato vidio puno bolesnih mališana koji nisu vakcinisani. Volio bih kada bismo uveli i vakcinu protiv varičele, pljuskavica, vodenih kozica. Zašto? Zato što nikada ne znamo kako će nečiji organizam reagovati na zaraznu bolest. Neko će proći sa blagim simptomima, a neko će dobiti ozbiljnu komplikaciju.

Zato je važno svako dijete zaštititi od svake bolesti. Da budemo jasni, niko nikoga ne tjera da uradi nešto što ne želi, ali svi kao društvo moramo biti svjesni činjenice da je vakcina lijek, a posljedice nevakcinisanja mogu biti kobne. Mnogo toga smo naučili i iz pandemije COVID-19. Vidjeli smo koliko je ljudi na početku oboljelo i umrlo, a čim smo se počeli vakcinisati i imunitet postao jači i borba s bolešću bila je uspješnija. Zašto nemamo variole vere, dječije paralize, velikog kašlja...? Odgovor je - zbog vakcine. Ali ćemo ih imati ako stopa vakcinisanih, kakvu trenutno imamo i dalje bude niska - zaključio je Sporišević.