VEZANI TEKST - Bunoza: Ne vidim blokade, ne mogu reći da će zakon o sudovima biti ubrzo usvojen

No ocjene su da, iako ovo jeste ono što od nas zapravo traži Evropska komisija na putu ka EU, nema šanse da zakon prođe Parlament BiH i da su više u pitanju politička prepucavanja koalicionih partnera među kojima već duže ne funkcionira.

- Osnivanje Vrhovnog suda BiH, kao trećestepenog, trebalo je ići kroz zakon o sudovima koji je odavno u proceduri. Međutim, nije bilo spremnosti za to. Krenula je onda priča o nekom Višem sudu da bi se sada došlo do odjela, da se samo drugostepeno Apelaciono odjeljenje Suda BiH izmjesti kao zasebna institucija. To neće dati SNSD, neće dati da to uskoro ikad i prođe. Zvizdićeva inicijativa će završiti tako da će pasti u Parlamentu. SNSD se protivi direktno, podršku im daje HDZ i ostali članovi koalicije. Ide se na smanjenje nadležnosti – istakla je Ivana Korajlić, izvršna direktorica u Transparency international u BiH.

Podsjetila je na sporenja u vezi sa zakonom o sudovima, te kazala da pogotovo neće proći zakon o Vrhovnom sudu.

- Nema šanse – rekla je Korajlić, te odgovorila da se više radi o političkom prepucavanju.

Koalicija ne funkcionira

Zvizdić je ranije imao inicijativu da Vijeće ministara Bosne i Hercegovine sačini ovaj zakon, ali je tu inicijativu povukao 22. augusta, isti dan kada je i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik potpisao zaključke sastanka partnera ("Trojke", SNSD-a i HDZ-a) da će za najkasnije deset dana u Zastupničkom domu Parlamenta BiH biti usvojen zakon o sudovima u BiH.

Međutim, taj dogovor nije ispoštovan. Zakon o sudovima je već dan kasnije, 23. augusta, skinut s dnevnog reda Vijeća ministara na zahtjev SNSD-ovih ministara i tako već četiri puta dosad. Sada se Zvizdić (iz NiP-a koji sa SDP-om i Našom strankom čini "Trojku"), odlučio sam uputiti zakon o Vrhovnom sudu umjesto inicijative da to uradi Vijeće ministara.

Zvizdića smo pitali zašto je povukao inicijativu i sada uputio zakon.

- Htio je dati priliku Vijeću ministara da radi svoj posao i da donese taj zakon, ali kako se to nije desilo, uputio je prijedlog zakona, kako je i najavio - odgovoreno je iz Zvizdićevog kabineta.

Izvjesno je da "njegov" zakon neće dobiti podršku. Prvo, SNSD na čelu s Dodikom uveliko realizira prijetnju da neće usvojiti nijedan zakon dok ne bude usvojen onaj kojim se "istjeruju" strane sudije iz Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

VEZANI TEKST - Dok se "Trojka" i Dodik valjaju u političkom blatu, lukavi Čović prodaje priču naivcima

Kod samog zakona o sudovima sporan im je naziv, ali i sjedište. SNSD traži da to bude Banja Luka, a ostali su za Istočno Sarajevo.

Zvizdić u zakonu o Vrhovnom sudu BiH predviđa sjedište u Sarajevu, odvojeno od Suda BiH i Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV).

Nadalje, neki pravnici bliski SNSD-u zagovaraju tezu da se osnivanjem Višeg suda ide ka osnivanju Vrhovnog suda i da se to ne smije dozvoliti. Stoga je jasno da najprije SNSD neće pristati pogotovo na zakon o Vrhovnim sudu BiH, a oni drže konce u Parlamentu BiH.

Šta bi bile nadležnosti Vrhovnog suda

U predloženom zakonu o Vrhovnom sudu BiH piše da se radi o najvišem kasacionom sudu u BiH koji osigurava dosljedno tumačenje prava na teritoriji cijele BiH. Uspostava takvog pravosudnog tijela je i tražena u Mišljenju Evropske komisije i među onih je 14 prioriteta koje BiH treba ispuniti ka članstvu u Evropskoj uniji.

Nadležnosti Vrhovnog suda bi bile da odlučuje o redovnim pravnim lijekovima protiv odluka sudova na nivou BiH, da odlučuje o vanrednom pravnom lijeku izjavljenom na pravosnažnu odluku sudova u BiH i u drugim stvarima određenim zakonom, da odlučuje o sukobu nadležnosti između sudova u BiH, da odlučuje o pravnim lijekovima protiv odluka svojih vijeća.

VEZANI TEKST - Magazinović o blokiranju institucija BiH: Kazna je propisana zakonom, pa neka nastave da se igraju političara

Njegove odluke bi bile konačne i obavezujuće. Sudije bi imenovao VSTV vodeći računa da sastav sudija, u pravilu, odražava sastav naroda i građana BiH. U Vrhovnom sudu, piše u prijedogu zakona, sudi vijeće od troje sudija.

- Osnivanjem Vrhovnog suda BiH bi se završila piramida pravosuđa u BiH jer je poznato da sve države regiona, a i najveći dio država EU-a, imaju poseban vrhovni sud kao trećestepeni organ koji se bavi ujednačavanjem sudske prakse i zaštitom pravne sigurnosti svih građana – dio je obrazloženja.

Pojašnjeno je da bi se jasno odvojila specifična uloga drugostepenog odjeljenja Suda BiH i Ustavnog suda BiH od specifične uloge Vrhovnog suda koja se odnosi na područje kontrole zakonitosti, primjenu prava i zauzimanje općih pravnih stavova.