VEZANI TEKST - Miličević: Kraj prošlog vijeka treba da je nauk svima koliko je ovdje opasno nametanje volje drugim narodima

Kako je sinoć objavljeno, iz presude proizilazi da se članovi Predsjedništva BiH moraju birati na području cijele države, a ne iz entiteta. Predsjedništvo BiH – jedna izborna jedinica, Dom naroda PSBiH – jedna izborna jedinica. Bez entiteta.

S druge strane, HDZ smatra da je kod izmjena Izbornog zakona BiH bitno da jedan od izabranih članova Predsjedništva BiH bude izabran većinom glasova Hrvata.

Na takozvanom legitimnom predstavljanju insistiraju i kod indirektnog izbora delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH, time i delegata u Dom naroda PSBiH.

Ova dva zakonodavstva važna su kod imenovanja najviših funkcija izvršne vlasti Vlade FBiH i državnog Vijeća ministara. Ključne su i kod izbora pravosudnih pozicija, npr. ustavnih sudova BiH i FBiH.

Hrvatima ne odgovara način izbora "dva člana Hrvat i Bošnjak iz FBiH". Traže da entitet Federacija BiH bude podijeljen na tri izborna područja i to prema nacionalnoj strukturi, a odlučili bi glasovi s većinski bošnjačkim, odnosno hrvatskim stanovništvom, na osnovu popisa iz 2013. godine. Kandidati bi mogli biti svi.

Presuda u slučaju Kovačević će zvanično biti objavljena sutra, 29. augusta, a u 13 sati će se javnosti obratiti Kovačević, savjetnik člana Predsjedništva BiH Željka Komšića.  

Posljednja odluka Evropskog suda za ljudska prva u Strazburu predstavljena je kao presuda koja bi značajno mogla utjecati na političko uređenje i budućnost BiH.

Međutim, da bi do toga došlo, preduvjet je da odluka bude provedena izmjenom, prije svega Ustava BiH, pa onda i Izbornog zakona BiH.

S druge strane, pravni eksperti u BiH ističu da je presuda u slučaju Slaven Kovačević pravno logična i očekivana.

Međutim, takve su bile i ranije presude ovog suda - presuda Sejdić-Finci (donesena 2009), Zornić i dr. (donesena 2014) koje do danas nisu implementirane.

Istu sudbinu vjerovatno će doživjeti i posljednja presuda Evropskog suda za ljudska prava, budući da ne postoje sankcije za njihovo neizvršavanje.

VEZANI TEKST - Čolo: BiH 14 godina dobija samo opomene iz Vijeća Evrope, nema mehanizma da je se natjera na provedbu presuda

Treba kazati i da je Evropski sud za ljudska prava donio, zaključno s 1. decembrom 2020. godine, 395 presuda protiv BiH, pri čemu su tužbu podnijeli pojedinci ili više njih. Zbog nemogućnosti postizanja političkog dogovora, ni nakon više od desetljeća, presude nisu provedene.

Sada je ključno vidjeti hoće li međunarodna zajednica i dalje nijemo posmatrati izostanak postizanja političkog dogovora oko uklanjanja diskriminatorskih odredaba Ustava BiH kao i da li će "Trojka" raditi na uspostavljanju preduvjeta za implementaciju presude.

U BiH naredni mjesec dolaze izvjestioci Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope. Bit će to prilika za razgovor o implementaciji presuda Evropskog suda za ljudska prava, uključujući i posljednju.