Dajana Đurić iz Brčkog jedina je visokoobrazovana Romkinja u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine i jedna od rijetkih u ovoj zemlji.
Ona je po struci magistar ekologije, a zaposlena je kao referent za pitanja obrazovanja Roma u Vladi ove lokalne zajednice.
Jedina je dimnjačarka u BiH, a također je i jedna od organizatorica Brčanske čarolije, kako su je nazvali, novogodišnje bajke koja svojom brižljivom dekoracijom vraća u djetinjstvo.
Porodice Đurić i Žilić već treću godinu novogodišnjim ukrasima i svjetiljkama okitile su ulicu, dvorišta i kuće u naselju Meraje u Brčkom. Od ponedjeljka do petka ona je službenik brčanske Vlade, a vikendom je dimnjačarka.
Ljubav prema ovom zanatu kod nje se pojavila već u dobi od šest godina, uz oca koji se bavi tim poslom, a s 10 godina se prvi put popela na krov i očistila dimnjak. Koliko je u ovoj porodici ljubav prema dimnjačarstvu velika pokazuje i jedna soba u njihovoj kući koja ima potencijal prerasti u svojevrsni muzej.
{$galerijaFotografija}
Kaže da vremena za privatni život nema, da jednostavno radi za osmijeh ljudi i širenje neke pozitivne energije, pa kao razlog za pokretanje Brčanske čarolije navodi sivilo, kako opisuje stanje u državi.
Istakla je da je svoje znanje o potrebama Roma razvila kroz rad u nevladinom sektoru, prvenstveno Misiji OSCE-a u BiH i Udruženju "Kali Sara".
- Dali su mi svo potrebno znanje kako bi ja danas-sutra mogla da budem jedan dobar lider u romskoj zajednici i prvenstveno mladim Romima. Edukacijom kroz nevladin sektor ja sam uspjela da oformim tim ljudi, mladih Roma i mladih Romkinja - naglasila je ona, dodavši da su oni spremni da dalje prenose znanje koje je prenijela na njih.
Kao veliki pomak je navela da su se po prvi put u Brčkom nakon osam godina pojavila dva Roma maturanta, na šta je ona ponosna.
- Želim da mi sistemu, društvu, zajednici pokažemo da mi nismo takvi kakvim nas predstavljaju u javnosti. Mi možemo biti i pismeni i školovani, a danas-sutra i zaposleni u nekoj od institucija - naglasila je.
Kao najveći problemi za oko 2.500 Roma u BDBiH, prema podacima Udruženja "Romi na djelu", ističu se stambeno zbrinjavanje, obrazovanje i zapošljavanje.
Dok se u oblasti obrazovanja čine neki pomaci, za šta Đurić hvali Odjel za obrazovanje, u oblasti stambenog zbrinjavanja to nije slučaj.
- Najveći problem je neimplementacija sredstava za izbjegla i raseljena lica. Tu stoji preko 800.000 maraka koje se nisu implementirale, tako da je stambeno pitanje najveći problem. Nemamo Roma koji su beskućnici, ali imamo Roma koji su u socijalnoj potrebi, treba da dobiju neki alternativni smještaj, jer se ništa po tom pitanju ne radi - navela je Đurić, a na pitanje o odgovornima za to odgovara da nekoliko pojedinaca bez veće podrške ne može riješiti taj problem.
Dodala je da u oblasti zapošljavanja ima pomaka, ali da Zavod za zapošljavanje BDBiH izdvaja malo novčanih sredstava u tu svrhu. Dajana je 2018. godine dobila nagradu "Večernjakov pečat" za pothvat, što joj je svojevrsna kruna rada za bolji položaj Roma.
- Taj pečat je za mene samo bio jedan vjetar u leđa da se dalje borim. To je jednostavno za mene bila prilika da se jedan romski glas čuje - istakla je.
Tokom ceremonije dodjeljivanja nagrada, na binu je izašla u dimnjačarskom odijelu, te je na taj način predstavljena kao osoba koja radi muško-ženske poslove.
- Žene mogu biti jednako tretirane u društvu i ravnopravne s muškarcima. Nevjerovatan je osjećaj bio kad sam izašla na binu. Moja poruka te večeri je bila da se upali svjetlo i nama Romima, da mi možemo biti birani, da i mi želimo da budemo jednaki kao i konstitutivni narodi - prisjetila se.
Naglasila je da je time željela poslati poruku da je vrijeme da se počne implementirati presuda "Sejdić-Finci", koja je donesena još prije 10 godina.
Ona smatra da kao volonter i dimnjačar u ovom sistemu ne može puno promijeniti, ali planira da se politički educira, te postoji mogućnost da za četiri godine izađe na izbore i vidi koliku će podršku naroda imati.