Nekadašnji član Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine Vehid Šehić smatra da će  izmjene Izbornog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt doprinijeti poboljšanju integriteta izbornog procesa, ali je iznio i određene zamjerke. 

- Iznuđena odluka Schmidta doprinijet će integritetu procesu. Upotreba novih tehnologija, biometrijske identifikacije glasača kojom jedan čovjek neće moći glasati više puta sa različitim ličnim kartama kao što je to bila praksa,..., sve će to učiniti izborni proces vjerodostojnim - kaže Šehić za Faktor.

S obzirom na kratko vrijeme prije sljedećih izbora, predviđeno je da se ove mjere uvode postupno na odabranim pilot-područjima na Lokalnim izborima 2024., kako bi se testirala i omogućila široka primjena za Opće izbore 2026. Neke političke stranke smatraju da nije praksa da se izbori izvode po razlitimim pravilima.

- Predviđeno je da se 10 općina na 160 biračkih mjesta glasa u skladu sa Schmidtovim izmjenama. Svugdje u svijetu kada se mijenjaju izborna pravila, to se čini selektivno kako bi se provjerilo da sve funkcioniše. Za dvije godine, na Općim izborima 2026 imat ćemo potpuno implemnetiran Schimdtov zakon i bit će spriječen utjecaj ljudskog faktora na rezultate izbora  - istakao je Šehić.  

Smatra da će ovim izmjenama CIK pojačati rad biračkih odbora.

- Članovi biračkih odbora ranije su ispunjavali direktive stranaka kojih su ih birali, to ubuduće ne bi trebao biti slučaj - naglasio je Šehić. 

Ipak, Šehić ima i konkretnu primjedbu.

- Izmjene Izbornog kažu da član CIK-a mora imati univerzitetsku diploma. To je širok pojam, može se desiti da se na tu zahtjevnu funkciju prijavi, recimo, agronom. To je besmisleno.  U CIK- trebaju biti pravnici, po mogućnosti sa iskustvom u izbornom procesu - poručio je Šehić.