U izvještaju koji je objavljen se navodi da je Bosna i Hercegovina otvorena za strana ulaganja, ali da bi uspjeli, investitori moraju prevladati značajne prepreke poput složene zakonske regulative, korupcije, netransparentne poslovne procedure...

- Zemlja nudi liberalan trgovinski režim, a njena pojednostavljena porezna struktura je jedna od najnižih u regionu (17 posto PDV-a i 10 posto poreza na dohodak), ali poslodavci snose veliki teret za doprinose. Više od 500 državnih preduzeća i javni sektor pritiskaju privatni sektor - stoji, između ostalog, u izvještaju.

Dotakli su se i formiranja vlasti u Bosni i Hercegovini nakon Općih izbora 2022. godine navodeći kako je vlast u RS-u odmah formirana a da u Federaciji BiH još ima izazova u formiranju funkcionalne vlasti.

- Složene institucionalne, političke i teritorijalne strukture BiH komplikuju ekonomski pejzaž zemlje i odvraćaju strane investitore - navodi se.

Naglašeno je da su potezi RS-a da protivustavno preuzme kontrolu nad državnom imovinom i prijetnje predsjednika RS-a Milorada Dodika da će RS odvojiti od BiH, povećali tenzije.

- Ove radnje, u kombinaciji sa naporima RS-a da se formiraju paralelne institucije na entitetskom nivou, kao što je agencija za lijekove i medicinsku opremu RS-a, prijete stvaranjem zakonskih nejasnoća koje dodatno komplikuju poslovno okruženje, narušavaju privredu i ometaju ulaganja.

Investitori bi trebalo da sprovedu adekvatnu analizu i savjetovanje prije ulaganja. Ovo uključuje izbjegavanje izloženosti pojedincima i entitetima pod sankcijama SAD-a i pojašnjavanje prava vlasništva nad zemljištem i statusa subnacionalnih institucija kako bi se izbjeglo uplitanje u potencijalno nezakonito ili neustavno rješenje. Pozivaju se potencijalni investitori da pročitaju izjave visokog predstavnika za BiH - stoji u izvještaju.

Dotakli su se i sankcionisanih osoba u Bosni i Hecegovini.

- Najistaknutiji među njima je predsjednik RS-a Milorad Dodik i Integral inženjering. Ostali pojedinci su sankcionirani za ratne zločine - stoji u izvještaju.

Osvrnuli su se i na ekonomiju.

Američke investicije u BiH su niske, a većinu američkih kompanija u BiH predstavljaju male prodajne kancelarije koje su koncentrisane na prodaju američkih roba i usluga, uz minimalna dugoročna ulaganja.

- Bosna i Hercegovina ima relativno nizak nivo direktnih stranih ulaganja (FDI). Rascjepkana vlada u BiH nema ni kapacitet ni političku volju da se posveti pružanju adekvatnih poticaja ili dobrog okruženja za investitore. Između 1994. i 2021. godine u BiH se slilo oko 8,95 milijardi dolara direktnih stranih ulaganja. Prvih pet historijskih investitora u BiH su Austrija, Hrvatska, Srbija, Slovenija i Njemačka.

Zajedno, ove zemlje predstavljaju 61 posto ukupnih zaliha FDI u BiH - navodi se i dodaje kako je naša zemlja bogata prirodnim resursima koji pružaju potencijalne mogućnosti u energetici, poljoprivredi, turizmu...