Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), godišnje u svijetu od bolesti koje se direktno ili indirektno mogu povezati sa pušenjem, umre više od sedam miliona ljudi. To znači da svakih šest sekundi u svijetu umre neko od posljedica pušenja.

Ako se u zemljama što hitnije ne budu implementirale efikasnije mjere kontrole duhana, iz WHO-a prognoziraju da bismo tokom 21. stoljeća mogli dostići cifru od milijardu smrti uzrokovanih pušenjem.

Finansijski troškovi štete od pušenja iznose 1,3 biliona eura

Ljudski životi jesu najvažniji, ali i finansijski troškovi od pušenja, ogromni su, kaže prof. dr. Aida Ramić-Čatak, koordinatorica za kontrolu duhana u Federaciji BiH.

- U svijetu trenutno ima milijardu i stotinu miliona pušača i za svaki od njih vezuje se finasiranje zdravstvene zaštite zbog bolesti uzrokovane pušenjem, a tu si i troškovi za porodicu, radne ustanove i socijalnu zaštitu. Kad se to sve izračuna, što je uradila WHO, finansijski troškovi štete od pušenja iznose 1,3 biliona eura. Zamislite šta bi se sve moglo uraditi sa tim novcem i kako bismo programima prevencije mogli podržati zdravstvene sisteme širom svijeta. Želim reći da medicina i tehnologija svakim danom napreduju, ali ljudi sebe i dalje ubijaju svjesnim činom svoje navike i sa nedovoljno snage da promijene nešto u svom životu - navodi Ramić-Čatak u povodu 31. maja-Svjetskog dana nepušenja.

Iz WHO-a kažu da prosjek postotka pušača u odraslom stanovništvu iznosi oko 29, a zabilježene su razlike između zemalja, pa je ta brojka u Crnoj Gori 35,4, Srbiji i Hrvatskoj oko 35, Slovenija 20, S. Makedonija 37 posto.

Po podacima posljednjih istraživanja urađenih na području FBiH, oko 44,1 posto odraslog stanovništva puši, od čega je, kaže Ramić-Čatak, 56,3 posto muškaraca i 31,6 posto žena.

- Svjesni svoje odgovornosti da se ovakva istraživanja u javnom zdravstvu moraju raditi svakih pet, šest godina, mi smo u Zavodu za javno zdravstvo FBiH imali u planu da prije pandemije krenemo sa novim istraživanjem koje bi, između ostalog, obuhvatilo pušenje i druge faktore rizika za hronične nezarazne bolesti. Međutim, pandemija je samo odložila ono što nas u narednom periodu čeka-naglašava Ramić-Čatak.

No, ono što je Zavod u saradnji sa WHO-om, i iz podršku Federalnog ministarstva zdravstva tokom prošle godine uradio, a što je izazvalo veliku zabrinutost stručnjaka, jeste istraživanje na školskoj djeci, uzrasta od 13 do 15 godina, na uzorku od 5.500 učenika iz svih kantona.

- Podaci su takvi da 24,4 posto osnovaca i srednjoškolaca, što je četvrtina naših mladih, trenutno koristi neki duhanski proizvod. 13,8 posto školske djece trenutno puši cigarete, od čega 15,8 posto dječaka i 11,7 posto djevojčica. 16,1 posto školske djece konzumira nargilu, odnosno 17,7 posto dječaka i 14,4 djevojčica. I na kraju, 44 posto osnovaca i srednjoškolaca potvrdilo je iskustvo sa nargilom, a to znači da su je jednom ili više puta probali, što je alarmantan podatak, kako za zdravstvo, tako i za druge sektore koji se bave ovom problematikom. 10,9 učenika trenutno koristi elektronske cigarete, koje su također jako štetne, a nažalost postale su svakodnevnica kod omladine-ističe Ramić-Čatak.

Ono što, kaže pomoćnica direktora za stručne poslove u Zavodu za javno zdravstvo FBiH, zabrinjava i što je alarm za inspekcije, jeste što, uprkos zakonu da se mlađima od 18 godina ne mogu prodavati cigarete i alkohol, 60 posto njih kaže da duhanske proizvode bez ikakvih smetnji kupuje u prodavnicama i na kiosicima, pri čemu 81,4 posto priznaje da nikada, zbog svojih godina, nisu bili spriječeni u tome.

- Mislim da je važno istaći koliko su duhanski proizvodi kod nas dostupni mladima, kako cijenom, tako i načinom kako mlađi od 18 godina nesmetano dolaze do tih proizvoda na legalnim mjestima prodaje-dodaje Ramić-Čatak.

Istraživanjem se došlo do podatka i da je 57,1 posto mladih primijetilo reklamiranje i promociju duhanskih proizvoda na mjestima prodaje.

- To možda najbolje govori zašto je bilo potrebno staviti i ovaj član u novi prijedlog zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje u FBiH, jer se iskustvo iz drugih zemalja pokazalo da reklamiranje tih proizvoda na mjestima prodaje itekako povećava broj novih pušača, naročito među djecom. Da ne govorimo što se te reklame, a što je i tema ovogodišnjeg Svjetskog dana nepušenja, često koriste u manipulativne svrhe da se stavljaju u visinu očiju djece ili pored artikala koje ona najčešće kupuju-navodi Ramić-Čatak.

Neozbiljno je braniti se pandemijom

Posebno je istakla važnost što hitnijeg donošenja Zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje u FBiH, koji godinama čeka da bude uvršten na dnevni red Parlamenta FBiH.

- Radili smo vrijedno na pripremi zakona koji je praktično preslikan sa svim elementima dobre prakse zemalja u regionu, preporuke WHO, Svjetske banke i Okvirne konvencije o kontroli duhana čiji smo i mi potpisnici. Od forme nacrta, koji je mukotropno prošao javne rasprave na kantonalnim nivoima i dobio pozitivno mišljenje većine resornih ministarstava na federalnom nivou, došli smo do prijedloga zakona. Podsjetit ću da je Vlada FBiH prijedlog usvojila još u junu 2018, nakon čega je zakon upućen u parlamentarnu proceduru. Pandemija jeste poremetila puno toga, ali ona traje dva mjeseca i neozbiljno je braniti se njom. Nadamo se da će, vodeći se tim, koliki je njegov značaj u zaštiti zdravlja stanovništva, prijedlog zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje u FBiH što prije doći na dnevni red federalnog parlamenta-ističe Ramić-Čatak.

Donošenjem zakona riješili bi se, kaže, brojni problemi.

- Prije svega, riješila bi se naglašena dostupnost duhanskih proizvoda mlađima, dobili bismo kompletnu zabranu pušenja u zatvorenim prostorima, ali ne da bismo kaznili i diskriminirali pušače, nego da bi dali šansu zdravlju svima. Medicina je dokazala da je duhanski dim kancerogen, pa ne postoji nijedno objašnjenje zašto bi nečija navika bila imperativ koji naređuje oštećenje zdravlja svih drugih. Osim toga, mi moramo imati zakon koji će regulirati duhanske proizvode koji su u međuvremenu stigli na tržište od 2010. i 2011. godine kada smo imali posljednji zakon iz ove oblasti - kazala je Ramić-Čatak.