Grupu koja se naziva "prijatelji zapadnog Balkana" čine Hrvatska, Slovenija, Austrija, Češka, Grčka, Italija i Slovačka.

- Mi "prijatelji zapadnog Balkana" imamo posebnu odgovornost da zapadni Balkan držimo visoko na političkoj agendi EU-a i u podršci regiji na putu prema EU - kaže se u non-paperu s kojim su ministri vanjskih poslova država članica EU-a upoznati prije sastanka u ponedjeljak u Briselu.

- Pozivamo da se osnaži i ubrza pristupni proces i pozivamo institucije EU-a da predstave jasan program za postupnu i ubrzanu integraciju s konkretnim provedbenim koracima do 2024. i nakon toga, a na temelju pravednih i rigoroznih uvjeta i načela o vlastitim zaslugama - dodaje se u dokumentu u koji je Hina imala uvid.

U non-paperu se navodi da je zapadni Balkan izložen "destabilizirajućim čimbenicima, poput malignog utjecaja trećih zemalja, hibridnih prijetnji i ilegalnih migracija".

Navodi se da EU treba dati novi poticaj za dublju saradnju u području zajedničke vanjske i sigurnosne politike i pojačati dijalog sa zemljama zapadnog Balkana.

- Budući da od naših partnera očekujemo da se usklade s vanjskom politikom EU-a, vjerujemo da bi pojačani dijalog pridonio da oni bolje razumiju pozicije EU-a. Pojačana saradnja učinila bi nas učinkovitijima u suočavanju s vanjskim pritiscima i u suprotstavljanju ruskom i drugim štetnim narativima koji su nespojivi s vrijednostima EU-a i međunarodnim poretkom temeljenom na pravilima - dodaje se u non-paperu.

U svrhu jačanja saradnje, sedam članica EU-a među ostalim predlaže da se ministri vanjskih poslova država zapadnog Balkana pozivaju na neformalne sastanke šefova diplomatija EU-a najmanje jednom u šest mjeseci, da se ambasadori zapadnog Balkana pozivaju na sastanke Političko-sigurnosnog odbora EU-a takoeđer barem jednom u šest mjeseci.  

Također se zauzimaju za jačanje saradnje u područjima kritične infrastrukture i kibernetičke sigurnosti, kao i za daljnju podršku zemljama zapadnog Balkana u području odbrane u okviru Evropskog instrumenta za mir.