VEZANI TEKST - Dodik najavio novi izborni zakon kojim bi izbori bili provedeni u RS-u mimo CIK-a

- RS će donijeti svoj izborni zakon, koji predviđa ustavno pozicioniranje RS-a i koji će predvidjeti da izborna komisija RS-a provodi općinske i republičke izbore. Vratit ćemo nadležnost koja nam pripada - rekao je Dodik.

Oliver Blagojević, predsjednik Republičke izborne komisije RS-a, tvrdi da u Izbornom zakonu BiH u članu 1.1. se navodi da se "ovim zakonom uređuje izbor članova i delegata Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, te utvrđuju principi koji važe za izbore na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini". 

- U članu 1.1. Izbornog zakona BiH jasno stoji za koji nivo se odnosi, a za ostale nivoe vlasti se utvrđuju principi. Kada bi samo posmatrali taj član zakona, pravni osnov zaista postoji čak i u Izbornom zakonu BiH, da RIK provodi izbore u RS-u, a to su lokalni i izbori za Narodnu skupštinu. E onda su dalje u Izbornom zakonu BiH preuzeli sve. To znači da nije u saglasnosti član 1.1. sa ostatkom Izbornog zakona BiH. Ipak, postoji prostor da RIK to radi. Entitet, u ovom slučaju RS i RIK mogu da uđu u taj prostor - pojašnjava Blagojević u izjavi za Srpskainfo. 

Stručnjak za izborno pravo i nekadašnji član CIK-a Vehid Šehić ističe da je takvo što kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma. 

- Ne vidim ni jedne mogućnosti da se izbori provode u okviru entiteta, posebno jer je to u suprotnosti i sa Aneksom 3 Općeg okvirnog mirovnog sporazuma i Izbornog zakona BiH. U Izbornom zakonu postoji mogućnost formiranja entitetskih izbornih komisija, ali će one obavljati one radnje koje im delegira Centralna izborna komisija. Ovo je još jedan pokušaj političke destabilizacije BiH, a mislim da tamo postoje ustavno-pravni stručnjaci koji će to protumačiti da je to protivno Općem okvirnom mirovnom sporazmu - naveo je Šehić za Glas Amerike. 

Ukoliko bi vlasti Republike Srpske donijele odluku da organiziraju i provedu same Lokalne izbore 2024 ili Opće 2026, bilo bi to direktno kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, na koji se Dodik kontinuirano poziva, ali i krivično djelo. 

Aneksom 3 Dejtonskog mirovnog sporazuma precizirano je da su "strane saglasne osnovati stalnu izbornu komisiju, koja će biti odgovorna za provedbu budućih izbora u Bosni i Hercegovini".

Centralna izborna komisija BiH jedina je nadležna za organizaciju izbora u Bosni i Hercegovini na svim nivoima vlasti. Također, Centralna izborna komisija BiH je vlasnik Centralnog biračkog spiska, a Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDEEA) se bavi tehničkim dijelom, održavanjem.

To znači da bi u slučaju da Izborna komisija RS-a povuče biračke spiskove ili na bilo koji drugi način dođe do njih, nalogodavci tog čina počinili krivično djelo što je regulisano poglavljem 15. Krivičnog zakona BiH.

Ukoliko bi se lider SNSD-a Milorad Dodik upustio u takvu političku avanturu, prekršio bi Dejtonski sporazum što bi bilo više nego dovoljno da ga visoki predstavnik Christian Schmidt smijeni i zabrani mu političko djelovanje.

Izborni zakon BiH je propisao postojanje entitetskih izbornih komisija, ali njihove nadležnosti propisuje isključivo CIK, što znači da Izborna komisija RS-a može da radi samo one poslove koje joj u nadležnost dodijeli CIK.

Slična situacija je bila kada su 2018. godine na silu organizirali referendum. Tada su od CIK-a tražili birački spisak, međutim Sud BiH, a potom i Ustavni sud BiH su donijeli odluku da je organiziranje referenduma neustavno.

Jedina situacija u kojoj CIK postupa po zahtjevu Izborne komisije RS-a da joj se odobri pristup biračkom spisku, jeste kada se organiziraju izbori za savjete mjesnih zajednica. Tada se ova komisija obraća CIK-u i traži birački spisak za određenu općinu.

Izborni zakon RS-a ima institut vanrednih izbora, za razliku od Izbornog zakona FBiH.

Jedini takvi održani su 1997. godine, kada je ratna zločinka, tadašnja predsjednica RS-a Biljana Plavšić, na pola svog mandata raspustila Narodnu skupštinu RS-a, raspisala vanredne izbore i sa političke scene eliminisala SDS.

Ali i oni su održani uz odobrenje i potvrdu izbornih rezultata tadašnje Privremene izborne komisije i OSCE-a. To znači, da ukoliko bi u RS-u sada bili organizirani vanredni izbori, opet ne bi moglo ništa proći bez CIK-a, od odobravanja korištenja Centralnog biračkog spiska, do potvrde izbornih rezultata.

Centralna izborna komisija BiH 2002. godine donijela je Odluku o utvrđivanju nadležnosti Izborne komisije entiteta, kojom je jasno definirano šta entitetske komisije mogu raditi.

- Centralna izborna komisija raspisuje izbore za sve nivoe vlasti, ovjerava političke stranke, koalicije, liste nezavisnih kandidata i nezavisne kandidate za učešće na svim nivoima neposrednih izbora u Bosni i Hercegovini, utvrđuje i potvrđuje rezultate svih neposrednih i posrednih izbora - navodi se između ostalog u članu 2.9. Izbornog zakona BiH. 

Kada je riječ o RIK-u, dosta su ograničene nadležnosti. Ova entitetska komisija donosi akta za opoziv gradonačelnika grada i načelnika općine, sprovodi postupak za opoziv gradonačelnika grada i načelnika općine prije isteka mandata, nadzire postupak opoziva i odgovara za zakonito sprovođenje tog postupka, te vrši poslove koji su joj preneseni od Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine i druge poslove utvrđene aktima Republičke izborne komisije, Izbornim zakonom RS-a i Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine.