{$galerijaFotografija}

Almir Bečarević, ministar komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, smatra da se još za deponiju Smiljevići ne može reći da je to ekološka bomba, ali sigurno se može reći da se nalazi u ozbiljnoj situaciji.

- U javnosti se stvara predodžba da se radi o ekološkoj bombi, ali da je ozbiljna situacija i da treba hitno djelovati na deponiji Smiljevići, tu nema dileme. Na spomenutoj plohi trenutno se odlaže otpad na bazi slijeganja smeća koje se može odlagati još par mjeseci i onda se smeće više neće moći odlagati ni na ovoj posljednjoj plohi – ističe ministar Bečarević.

Za izgradnju nove plohe na deponiji Smiljevići trebat će vremena iako je osiguran novac za njenu izgradnju.

- Za izgradnju nove plohe uzeli smo kredit od 3,9 miliona maraka. Za ovaj kredit Ministarstvo finansija KS je provelo potrebne procedure i nadam se da bi se trebalo krenuti u proceduru vrlo brzo. Ali tu se otvorilo još mnogo pitanja, koja su guranja pod tepih sve ove godine od dobijanja građevinske dozvole, upotrebnih dozvola, vodnih i okolinskih dozvola, a vrijeme istječe i Mistarstvo u takvoj situaciji radi šta može. Za sve ove probleme znalo se i prije pet godina, pa i ranije još se znalo da se na ovu prenatrpanu plohu smeće može odlagati jednu godinu. Ne znam šta će odlučiti o ovom problemu Skupština KS, a li je sigurno da će Vlada KS morati odmah reagovati da se problem riješi – kaže Bečarević.

Kada bi se sutra otvorila nova ploha, na nju bi se smeće moglo odlagati najviše četiri godine, ističe ministar.

- Koliko će trajati gradnja nove plohe za odlaganje smeća, to se u ovom trenutku ne može ocijeniti. Mora se raspisati javna nabavka i mislim da to ne bi trebalo dugo trajati. Veća je briga na koji način pristupiti ovom problemu za koji svi znaju, ali ne rješavamo mi ništa ni sa novom plohom. Ovo bi bilo samo rješenje za par godina da bi se u međuvremno moglo odlučiti šta dalje. Da bi se samo širila deponija morate pokrenuti postupke za otkup zemljišta 30-40 hektara gdje ćemo imati problem i sa lokalnom zajednicom i to će dugo trajati. Deponija Smiljevići nije ekološka jer se u nju nije dovoljno ulagalo. Pojasnit ću to na jednom primjeru koji se trebao prošle godine realizovati za procjedne vode i već deset mjeseci niko ne može da utvrdi je li izvođač počeo sa radovima ili nije. To su apsurdi, a vrijeme brzo teče. S druge strane, ni jedna općina ne želi da se na njenoj teritoriji izgradi nova deponija. Tako da smo u začaranom krugu – ističe Bečarević.

Stanovnci koji imaju kuće na ulazu u deponiju kažu nam da im je najveći problem smrad i svaka vrsta zaraze potoka koji izlazi iz deponije i prolazi kroz naselje. Zna to i ministar Bečarević i tvrdi da je potok u katastrofalnom stanju.

- Čim padne mrak, iz potoka se osjeti smrad. Ne znam što je smrada manje po danu, a više se osjeti noću. To nije za mene pitanje već za inspekciju – kazao nam je Emir Hanušić, čija se kuća nalazi u blizini potoka koji izlazi iz deponije Smiljevići.

Svi nešto snimaju, a niko ništa konkretno da uradi sa zagađenim potokom, kaže Kasim Alibegović.

- Ovo sa potokom je dugogodišnji problem. Nedavno su nešto snimali oko potoka, ali nisu ništa radili, a i ranije su snimali i ništa nisu uradili. Po danu je podnošljiviji smrad iz potoka, ali navečer ne može se izdržati – kaže Kasim Alibegović, čija je kuća gotovo uz sami potok.

Anes Podić iz Udruženja građana Eko-akcija, kaže da je najbolji opis "deponij je zapuštena".

- Bomba je nešto što iznenada eksplodira i napravi štetu, a deponija guši stanovništvo koji stanuje u njenoj blizini posljednjih deset godina. Nekada možete namirisati deponiju do Blažuja, Stupa, RTV doma, naelje Otoka... Razlog je što se za održavanje deponije ne troši dovoljno novca. Na deponiju se potroši novac tek kada treba otvoriti novu plohu za odlaganje smeća. Pročišćavanje procjednih voda na deponiji nikada nije riješeno i sve to završi u rijeci Bosni. Sistem za proizvodnju struje što je nekada postojao na deponiji odavno je van funkcije. Posljedica je da deponija ima jako visoke emisije gasa. To je onaj smrad koji dolazi sa deponije. Zbog toga se može dogoditi i eksplozija gasa, ako se ne zbrinjava po propisima – pojašnjava Podić.

Naš sagovornik tvrdi da dio smrada dolazi sa potoka, ali najveći dio smrada dolazi od otpada koji se gomila na deponiji.

- Otpad koji se gomila na deponiji treba mu 30 godina da se potpuno razloži. Znači, sutra da zatvorimo deponiju Smiljevići, ona će zagađivati zrak sljedećih 30 godina. Zatvaranje ove deponije neće riješiti problem kako neki misle. Nije mi jasno da se problemi ne rješavaju na vrijeme jer je ovogodišnji budžet Kantona Sarajevo 1,4 milijarde maraka, a dižu kredit za izgradnju nove plohe. Njima je jedino stalo da se smeće sa gradskih ulica negdje strpa i više se ni o čemu ne brinu. Kada su prije 20 godina ljudi iz međunarodne zajednice upravljali deponijom Smiljevići, savršeno je radila i proizvodila se struja na ovom mjestu. Kada je deponija prešla u nadležnost Kantona Sarajevo, redali su se problemi za problemom. Dio krivice snosi i Ministarstvo okoliša Vlade FBiH jer nema pravilnika koji reguliše rad deponija. Prošlo je 20 godina kako je usvojen Zakon o otpadu, a nikada nije usvojen pravilnik - upozorava Podić.

Skupština Kantona Sarajevo 2019. godine odobrila je proširenje deponije Smiljevići. Sarajevsko odlagalište kućnog otpada nastalo 1962. godine kao "gradsko smetljište" na prostoru Buča Potoka, ograničeno lokalitetima Smiljevići i Briješće Brdo. Lokacija odlagališta ucrtana je u Generalnom urbanističkom planu grada Sarajeva, dok je Program za generalni urbanistički plan usvojen 1961. godine. U tom periodu na lokaciji gradskog odlagališta nije bilo stambenih objekata u zoni istresanja i deponovanja otpada, izuzev nekolicine objekata domicilnog stanovništva, a od 1962. do 1992. izgradnja stambenih objekata je bila relativno malobrojna, oko 300 domaćinstava na širem području oko deponije.

Ekspanzija gradnje stambenih objekata nastaje od 1995. do 2016. godine, a nadogradnja i izgradnja objekata uz neposrednu ogradu ili blizu deponije se nastavila i do danas. Dnevna količina otpada u Kantonu Sarajevo iznosi, prema podacima Vlade KS, oko 500 tona, a problem je veći jer se na toj deponiji odlaže različita vrsta otpada: medicinski, građevinski, otpadna vozila, električni, otpad životinjskog porijekla te tečni otpad navedeno je u Izvještaju koji je prezentiran zastupnicima Kantona Sarajevo 2019. godine.