Američko-evropski dvojac sa bh. političkim liderima obavit će još jednu rundu pregovora o izmjena Izbornog zakona i Ustava BiH. Razgovori se iz Sarajeva sele u Neum i prema informacija Faktora iz diplomatskih izvora, trajat će od 28. do 30. januara. Okupljanje je u četvrtak navečer na zajedničkoj večeri.  

VEZANI TEKST - Izborna reforma: Ko je iz EU-a i SAD-a aminovao Čovićev prijedlog UZP projekta HZHB?

Stavovi stranaka već su poznati, tako da se teško može očekivati bilo kakvo rješenje. To znači, da će se Opći izbori ove godine, ukoliko ne dođe do nepredviđenih situacija poput blokade finansiranja ili bojkota od HDZ-a BiH i SNSD-a, održati po postojećem Izbornom zakonu.

Za SDA, kako je to od početka naglašavao predsjednik ove stranke Bakir Izetbegović, ključne stvari su Dom naroda Parlamenta FBiH čije nadležnosti treba reducirati na one koje ima Vijeće naroda RS-a, uklanjanje etničkih odrednica kod izbora članova Predsjedništva BiH, kao i uklanjanje blokada u funkcioniranju Federacije - imenovanje predsjednika, Vlade i izbor sudija Ustavnog suda FBiH.

Iste stavove imaju i ostale probosanske stranke sa sjedištem u Federaciji BiH, Narod i pravda, Naša stranka, DF, s tim što je SDPBiH najavio da zbog blokade institucija BiH ne želi učestvovati u razgovorima. 

HDZBiH i njegov predsjednik Dragan Čović uključili su minorne stranke okupljene u njegovoj privatnoj udruzi HNS, da one budu predlagači izmjena Izbornog zakona i Ustava BiH, koji je u odnosu na prethodne prijedloge vraćanje pet koraka unazad. Početak i kraj priče jeste famozno legitimno predstavljanje.

Prema Čovićevoj zamisli, Klub hrvatskog naroda u Domu naroda FBiH bio bi u potpunosti pod kontrolom HDZ-a i samo Hrvati sa njegovim certifikatom bi mogli proći iz kantonalnih skupština, koje su opet odabrane u skladu sa HDZ-ovom dominacijom u njima. Onda bi taj Dom naroda birao člana Predsjedništva BiH, Bošnjaka i Hrvata.

Kandidati bi, prema prijedlogu direktnog izbora, bili na listi poredani po broju elektorskih glasova koji bi se dobijali u elektorskim jedinicama / kantonima, a neovisno od broja osvojenih glasova bio bi odabran onaj kojeg izglasaju Klub Hrvata ili Bošnjaka.

VEZANI TEKST - Dodik i Čović ruski igrači: Podrška "legitimnom predstavljanju" i etničkoj podjeli BiH

Predložio je Čović i indirektan izbor, i to tako što bi svaki od 42 zastupnika iz Zastupničkog doma BiH mogao biti kandidat za člana Predsjedništva BiH, a potvrđivali bi ga ponovo Klub Hrvata i Klub Bošnjaka u Domu naroda FBiH, odnosno kandidata srpskog naroda u NSRS-u.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik poručio je da su spremni podržati dogovore o Izbornom zakonu o izboru člana Predsjedništva BiH između druga dva konstitutivna naroda. On je naglasio da je neprihvatljiv izbor člana Predsjedništva BiH u Parlamentarnoj skupštini BiH i da je moguć samo direktan izbor Srbina iz Republike Srpske, s tim što je "otvoren za opciju" da se uz Srbin doda i ostali, čime se ispunjava presuda "Sejdić-Finci".

Ono što bi eventualno moglo biti prihvaćeno, jesu tehničke izmjene Izbornog zakona BiH, koje je još prošle godine uradila Centralna izborna komisija BiH, vezane za transparentnost izbornog procesa, tačnost biračkih spiskova, rješenja za bolje definiranje mandata, kompenzacijskih mandata, izvršne funkcije, rješenja za istovremeno obnašanje izvršne funkcije, finansiranja izbora u slučaju neusvajanja budžeta...