Omerović je podsjetio kako je završeno ročište pred Međunarodnim sudom, te kako se u narednim danima vrlo brzo da sud donese odluku o traženim privremenim mjerama koje jesu tražene u zahtjevu Južnoafričke Republike koja je pokrenula spor protiv Izraela u decembru 2023. godine.

Podsjetio je na činjenicu da kada jedna država pokrene parnicu pred sudom za genocid i kada traži izricanje privremenih mjera da se zaustavi nasilje, da se zaustavi daljnje kršenje međunarodnog prava u smislu daljnjeg nanošenja nepopravljive štete i kada dokaže da se zaista radi o uvjetima hitnosti na terenu, onda je Međunarodni sud u obavezi da ovaj predmet uzme kao prioritetan u odnosu na sve tekuće sudske postupke koji se vode pred Međunarodnim sudom u Hagu.

- Nastavak blokade Gaze zaista dovodi do segregacije, diskriminacije i kolektivne povrede ljudskih prava i osnovnih sloboda. Nastavak okupacije palestinskih područja, uključujući područje Zapadne obale i istočnog Jerusalema, proturječi ne samo odlukama Ujedinjenih nacija, odnosno posebne rezolucijama Opće skupštine Ujedinjenih nacija, već podriva fundamentalne principe internacionalnog prava i onoga na čemu je danas zasnovan internacionalni poredak - podvukao je Omerović i nastavio:

- Ako ne podržavamo teritorijalni integritet Palestine, kako onda možemo vjerodostojno braniti teritorijalni integritet Ukrajine? Jer, također, geopolitički Zapad je osudio te 2022. godine, kada je Ruska federacija krenula sa činom agresije protiv Ukrajine, osudili su taj čin Ruske federacije. Bili su protiv agresije Ruske Federacije nad Ukrajinom, a sada brojne države geopolitičkog Zapada podržavaju kršenje međunarodnog prava, segregaciju, diskriminaciju i činjenje najtežih međunarodnih zločina.

Ipak, dodao je, nailazimo na snage mira, razuma i pozitivne pristupe iz međunarodne zajednice i u Ujedinjenim nacijama.

Podsjetio je da je, nakon što su Sjedinjene Američke Države uložile veto na Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a vezano za humanitarni prekid vatre u Pojasu Gaze, reagovala Generalna skupština, odnosno reagovale su 153 države svijeta koje su u okvirima Opće skupštine Ujedinjenih nacija glasale za usvajanje Rezolucije koja jeste neobavezujućega karaktera, ali ima snažnu političku poruku, šalje snažnu moralnu i političku poruku cijelom svijetu, da se mora vratiti suštini onog poretka koji je kreiran 1945. godine.

- Moramo se više nego ikada vratiti međunarodnome pravu i onome što to pravo propovijeda, odnosno propisuje - podvukao je Omerović.

Profesro je na kraju dodao kako se "ne se smije zaboraviti da je traženje i pitanje odgovornosti država za kršenje internacionalnog prava, srce, odnosno centralno pitanje međunarodnog prava i međunarodnopravnog poretka".