VEZANI TEKST - Komisija odlučuje o sukobu interesa generalnog direktora BH Telecoma, ministra Hurtića...

Ovakve odluke donijela je danas Komisija za odlučivanje o sukobu interesa Bosne i Hercegovine, u kojoj sjedi šest državnih parlamentaraca i tri člana rukovodstva Agencije za prevenciju korupcije Bosne i Hercegovine. Komisija je danas uspjela održati sjednicu iz trećeg pokušaja.

Kazne koje su izrečene nisu onakve kakve su bile predložene, barem ne kada su u pitanju Šiško i Milinović. Za Šiško je bilo predloženo odbijanje 20 posto od plaće na šest mjeseci, a za Milinovića odbijanje čak 50 posto plaće, također na period od šest mjeseci. 

Šiško je zamjenica direktora Agencije za razvoj visokog obrazovanja, a njen suprug je bio direktor privatne firme iz Livna koja je sklapala ugovore ili poslovala sa institucijama koje se finansiraju iz budžeta u iznosu većem od 5.000 KM. Zakon je postavio 5.000 KM kao granicu, s tim da su ugovori sklapani na daleko veće iznose, pa je pomenuto i više od 200.000 KM. 

Drastično umanjene kazne

Milinović je generalni direktor RAK-a, a bio je i ovlašteno lice Teniskog saveza RS-a koji se finansirao iz budžeta i to 2020. godine u iznosu od 324.000 KM; 2022. godine tri miliona KM, a 2023. čak 12,5 miliona KM. 

Petrović je kažnjen skidanjem deset posto od jedne plaće jer je njegov sin bio v.d. direktora Vodovoda Doboj, a obrazloženje zašto je ovako mala kazna bilo je da je njegov sin mjesec nakon što je pokrenut postupak pred komisijom tražio razrješenje. 

U odbranu Petrovića stao je Radovan Kovačević, delegat iz SNSD-a i član Komisije za odlučivanje o sukobu interesa, koji je pročitao izjašnjenje Petrovića kako nije bio svjestan. Kovačević je branio i Milinovića kazavši da je sporno što "mi ne možemo biti u sportskim savezima", te da je u pitanju novac koji je dat za izgradnju teniskog terena i organizaciju važnog turnira. 

Na samoj sjednici komisije mogli su se čuti komentari o besmislenosti kako zakona o sukobu interesa tako i rada ove komisije, a to je vidljivo i u današnjim odlukama koje su donijeli, odnosno koje nisu donijeli, kao i u opravdanjima koje su pojedini članovi Komisije imali za one koji su u sukobu interesa. 

Također, utvrđen je sukob interesa, ali bez sankcija za Miloša Pepića, koji je bio savjetnik zamjenika ministra sigurnosti BiH, a u isto vrijeme član Nadzornog odbora firme iz Vlasenice. Ali kako više nema mandat, tako nije ni novčano kažnjen, već mu je samo konstatovano da je bio u sukobu interesa. 

Isti slučaj je i sa Aleksandrom Zolakom, koji je bio direktor Agencije za lijekove BiH, a njegova majka član skupštine Grupe TNT iz Banja Luke. 

No utvrđivanje da su bili u sukobu interesa neće im smetati u budućem radu i angažmanu. 

Obustavljeni postupci protiv Nikšića...

Osim izrečenih sankcija, koje su neki ocijenili i mizernim, Komisija je odlučila obustaviti postupke protiv Nermina Nikšića, bivšeg državnog SDP-ovog zastupnika i trenutnog premijera FBiH, protiv Sanjina Kodrića, člana Upravnog odbora Agencije za razvoj visokog obrazovanja BiH, te protiv Mirele Pelidije, člana Žalbenog vijeća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. Za njih je bio utvrđen sukob interesa, no kazne su bile predložene samo za Pelidiju jer Nikšić i Kodrić više nisu u mandatu u državnim institucijama pa ih se ne može novčano sankcionirati. Pa ipak, postupci su obustavljeni i nije ni konstatovano da su bili u sukobu interesa. 

Kodrić je član Upravnog odbora Agencije za razvoj visokog obrazovanja, a bio je i ovlašteno lice Preporoda koje se finansiralo iz budžeta u iznosu većem od 50.000 KM. 

Denis Zvizdić, zamjenik predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamenta BiH (NiP) i član Komisije za odlučivanje o sukobu interesa, prokomentirao je da Kodrić nije imao nikakva ovlaštenja, a i podnio je ostavku jer mu nije bila namjera da bude u sukobu interesa. 

VEZANI TEKST - Kriju li potencijalni sukob interesa: Evo ko od funkcionera nije dostavio finansijski izvještaj

Nermin Nikšić bio je u prošlom mandatu državni zastupnik, dakle u periodu 2018-2022., a od marta 2020. je njegov sin suvlasnik i direktor firme iz Konjica koja je sklapala ugovore ili poslovala s institucijama koje se finansiraju iz budžeta u iznosu većem od 5.000 KM. Članovi Komisije Ilija Cvitanović (HDZ 1990), Denis Zvizdić i Radovan Kovačević stali su u odbranu Nikšića, istakavši da firma njegovog sina nije isporučivala robu ni usluge već se kao i sve druge javila na javni poziv za dobijanje pomoći u vrijeme pandemije koronavirusa. 

Mirela Pelidija je član Žalbenog vijeća, a ujedno član Nadzornog odbora privatne firme Arcelor Mittal Zenica, koja je dobila 700.000 KM pomoći resornog federalnog ministarstva. No argument Radeta Ristovića, zamjenika direktora Agencije za prevenciju korupcije, koji je član Komisije, da Pelidija ne treba biti kažnjena s predloženih deset posto od plaće dva mjeseca bio je je ona u Nadzornom odboru kao predstavnik Vlade FBiH koja ju je tu postavila, te da je za pomoć federalnog ministarstva prijavilo 388 firmi i sve su dobile pomoć, kao i da Nadzorni odbor ne odlučuje o apliciranju. 

Osim ovoga, Komisija za odlučivanje o sukobu interesa danas je pokrenula postupke protiv Dragana Bogdanića, koji je u prošlom mandatu bio zastupnik SNSD-a, a u isto vrijeme bio suvlasnik i direktor banje Vrućice Teslić. Ako mu bude utvrđen sukob interesa, on neće moći biti kažnjen jer više nije u Parlamentu BiH. 

Pokrenuti postupci, Dodik ostavljen za drugi put

I za njega je Kovačević danas imao opravdanje, kazavši da je Banja Vrućica jedna od najuspješnijih zdravstvenih ustanova. 

Pokrenut je postupak i protiv Muniba Jusufovića, još jednog bivšeg parlamentarca iz SBB-a, jer je u određenom periodu dok je on bio u bh. Parlamentu njegoiv sin bio član Upravnog odbora Javnog preduzeća Luka Brčko. Ni za njega neće moći biti izrečena nikakva sankcija. 

Pokrenut je postupak protiv generalnog direktora BH Telecoma Amela Kovačevića jer je bio savjetnik ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića, a nakon što je prestao biti savjetnik nije prošlo zakonskih šest mjeseci prije nego što je imenovan za v.d. generalnog direktora. 

Postupak je pokrenut i protv ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Sevlida Hurtića, jer je ujedno osnivač i vlasnik preduzeća Nam iz Tuzle koje je u prošloj godini sklapalo ugovore i poslovalo s institucijama koje se finansiraju iz budžeta u iznosu većem od 5.000 KM. 

Kovačević je naveo da je ovo specifična situacija jer se radi o jedinoj firmi koja ima autorska prava za udžbenike. 

Pokrenuti su i postupci protiv Hakana Varana, člana Vijeća nacionalnih manjina koji je bio direktor firme koja je sklapala ugovore i poslovala s institucijama koje se finansiraju iz budžeta u iznosu veće od 5.000 KM, protiv Dragana Kneževića, koji je član Upravnog odbora Agencije za sigurnost hrane BiH i jedan period bio i v.d. direktora Veterinarsko-stočarskog centra Banja Luka, protiv Darka Šandare, savjetnika ministra sigurnosti BiH koji je i član Skupštine GP Put Istočno Sarajevo, te protiv Siniše Vidovića, koji je u prošlom mandatu bio savjetnik zamjenice ministrice civilnih poslova, a i osnivač i vlasnik hotela Vidović iz Banja Luke, dok je njegova supruga osnivač i direktor Autokomerca Banja Luka. 

VEZANI TEKST - Propao još jedan pokušaj odlučivanja o sukobu interesa Nikšića, Zolaka, Petrovića: Komisija otkazana jer nema kvoruma

Iako je bilo predloženo, danas je odlučeno da neće biti pokrenut postupak utvrđivanja sukoba interesa protiv Jelene Račić, člana Ureda za razmatranje žalbi BiH. Prijavu protiv nje podnio je Transparency International BiH jer je glasala o odbijanju žalbe grupe ponuđača u postupku javnih nabavki gdje je pobijedila firma Prointer. Prijava je podnesena jer je sestra Jelene Račić zaposlena u Infiniti international grupi, čiji je član Prointer. 

Kao posljednja tačka dnevnog reda našla se prijava Transparency Internationala koju su podnijeli još 2022. godine protiv Milorada Dodika kao tadašnjeg člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, a zbog poslovanja firmi njegove djece. Odlučeno je da se za iduću sjednicu Komisije za odlučivanje o sukobu interesa pripremi ovaj predmet.

Ono što je važno napomenuti jeste da su neki od ovih materijala bili spremni mnogo ranije, čak i u prošlom sazivu, ali Komisija takva kakva jeste, sačinjena od parlamentaraca, niti se sastajala često, a nekad nije imala dovoljno glasova da neku odluku donese ili pokrene postupak. Stoga se i desilo da se za neke slučajeve sada može samo konstatovati da je bio u sukobu interesa, bez ikakvih sankcija, a za neke se glasalo politički, privatno, uz opravdanje da nije znao ili je kasnije podnio ostavku, bez gledanja šta kaže zakon.