Gender centar Federacije Bosne i Hercegovine organizovao je u bh. prijestolnici konferenciju o temi "Multidisciplinarni pristup prevenciji i borbi protiv nasilja u porodici".

Direktorica Gender centra Federacije BiH Ana Vuković izjavila je da su tokom konferencije posebnu pažnju posvetili Istanbulskoj konvenciji i preporukama koje je potrebno provesti u djelo u sklopu borbe protiv nasilja nad ženama.

- Nasilje se sada više prepoznaje. Prije dvadeset godina nasilje je bilo privatni problem. Sada je svijest proradila i puno se više govori o nasilju - rekla je Vuković, napominjući da je vrlo važno da u slučaju nasilja u porodici policija pravovremeno ide na lice mjesta.

- Također, godinama govorimo da osobe koje su počinile nasilje ne smiju da rade na visokim funkcijama u državi - dodala je.

Kako je rekla, i dalje u bh. društvu postoje stereotipi prema nasilju nad ženama.

- I dalje se često misli da je žena kada se uda da ona više nema ono svoje ja, nego da je ona podložna suprugu. Toga i danas ima u društvu - kazala je Vuković.

Istakla je također da se u postojećim zakonima koji regulišu nasilje u porodici radi na izmjenama i dopunama.

- Porodični zakon je arhaičan i mora pretrpjeti niz dopuna i izmjena kako to zahtjeva Istanbulska konvencija. Osim toga, ne mogu reći da su samo političari krivi, svi smo mi krivi za ovo što se dešava, i ne samo institucije i ljudi koji rade u institucijama. Krivi su i građani građanke, zato što se pravimo gluhi, nijemi i slijepi i okrećemo glavu. Nemojte okretati glavu, prijavite nasilje, to se sutra i vama može desiti. Prijava može nekome spasiti život - rekla je ona.

Istanbulska konvencija je sporazum Vijeća Evrope o ljudskim pravima koji se protivi nasilju nad ženama i nasilju u porodici i koji je otvoren za potpisivanje 11. maja 2011. godine u Istanbulu. Konvencija ima za cilj prevenciju nasilja, zaštitu žrtava i okončanje nekažnjivosti počinilaca.

Predstavnica UN Women u Bosni i Hercegovina Jo-Anne Bishop istakla je da je konferencija važna, posebno zbog povećanja slučajeva nasilja nad ženama u Bosni i Hercegovini.

- Nasilje je dovelo i do smrtnog ishoda za žene, deset žena od početka godine. Sada smo fokusirani na izmjene koje su potrebne po pitanju zakonodavstva u borbi protiv nasilja nad ženama i djevojčicama kako bi odgovaralo standardima Istanbulske konvencije, a to obuhvata sve aspekte nasilja nad ženama i djevojčicama, odnosno psihološko, fizičko, ekonomsko i seksualno nasilje - rekla je Bishop.

Istakla je također da fokus treba biti na mjerama prevencije nasilja.

- To podrazumijeva brojne mjere i načine reagiranja i obuhvata također izmjenu društvenih normi koje u sebi sadrže diskriminaciju ali i mijenjanje dinamike moći između muškaraca i žena, što je u srcu nasilja nad ženama i djevojčicama. To uključuje i važnost raznog reagiranja i procjene rizika koja treba da se provodi na sistematičan način i to čim se prijavi nasilje - kazala je Bishop.

Prema istraživanjima provedenim u BiH, 90 posto građana izražava visok stepen svjesnosti o problemu nasilja u porodici, ali 45 posto građana nasilje u porodici još uvijek gleda kao privatni problem.

Da se radi o ozbiljnom problemu, pokazuju i statistički podaci koji govore da je 47 posto žena u BiH tokom života iskusilo neki oblik nasilja. Najčešće se radi o fizičkom nasilju, zatim psihičkom i seksualnom.